Znanstvenica Marina Perić Kaselj novi zamah u znanstvenim istraživanjima Instituta za migracije i narodnosti

Znanstvenica Marina Perić Kaselj novi zamah u znanstvenim istraživanjima Instituta za migracije i narodnosti

Dr. sc. Marina Perić Kaselj viša je znanstvena suradnica i v.d. ravnateljica Instituta za migracije i narodnosti. Ova simpatična Sinjanka zaposlila se 1999.g. kao znanstvena novakinja na projektu dr. sc. Ante Laušića pod nazivom „Hrvatska dijaspora“. Od tada se permanentno bavi iseljeničkim temama koje pokušava što više popularizirati i pokazati važnima za hrvatsko društvo. Smatra kako hrvatski nacionalni identitet nije omeđen fizičkim granicama Republike Hrvatske već opstaje i prisutan je zahvaljujući hrvatskoj dijaspori u mnogim državama i na različitim kontinentima diljem svijeta. Hrvatska dijaspora naglašava je velika i treba je učiniti aktivnim i važnim sudionikom za daljnji razvoj hrvatskog društva. Nadalje ističe kako znanstvene i stručne institucije koje se bave pitanjima hrvatskog iseljeništva trebaju biti koordinirane, imati jasnu strategiju i cilj i „otvoriti“ put komunikacije i dijaloga prema brojnim dijasporskim zajednicama.

Čelna funkcija u Institutu pomogla joj je da Institut usmjeri i ojača istraživanja vezana uz ovu problematiku. Govori kako je Institut nekada bio zavod za migracije i narodnosti (znanstveni istraživački odjel) pri Matici iseljenika Hrvatske te da stoga postoji dugi povijesni put istraživanja vanjskih migracija i iseljeništva koji je utkan u same temelje Instituta. Posao znanstvenika i analitičara na temama hrvatske dijaspore čini je ispunjenom jer taj posao radi sa užitkom i strašću, a potpora različitih ljudi (različitih profesija) u iseljeništvu koji prate njen rad dodatno je potiče da uloži napore i angažman i učini ove teme dostupnim i javnim, rekla je Marina Perić Kaselj.

Nažalost, ističe kako se na hrvatsku dijasporu još uvijek gleda s predrasudama, minorizira joj se značenje i uloga, i u uvjetima moralne društvene krize hrvatskog društva vrlo je teško očekivati zdrav odnos hrvatske države s hrvatskom dijasporom. Iako je teško očekivati, smatra kako nije nemoguće promijeniti i takvo stanje. U svom poslu upravo zbog tema s kojima se bavi susreće se s brojnim poteškoćama kako s kolegama znanstvenicima tako i širom javnosti. Uzrok tomu su još ukorijenjene predrasude o potrebi i istraživanja dijasporskih tema gdje se često ne shvaća kako suvremene procese u dijaspori, kao i ovi novi valovi iseljavanja imaju uzroke u daljnjoj i bližoj prošlosti. Bez adekvatne analize povijesti nije moguće razumjeti sadašnjost, a time donijeti neke projekcije za budućnost.

Svjesna odgovornosti kao pojedinac, znanstvenik, a sada i čelnik Instituta poduzela je niz aktivnosti kako bi poboljšala rad u svom području istraživanja, a sada kao v.d. ravnatelj na svim bitnim temama kojima se Institut bavi. Godine 2012. Inicirala je sklapanje Sporazuma Instituta s Gradom Sinjom u kojem stoji kako su „Institut za migracije i narodnosti, Zagreb i Grad Sinj izrazili zelju za uzajamnom suradnjom čiji je cilj održavanje znanstvenih i stručnih skupova na temu Doprinos iseljenika s područja Sinja i Cetinske krajine u očuvanju nacionalnog identiteta i promociji Hrvatske u svijetu.

Namjera je Sporazuma da se međusobnom suradnjom Instituta za migracije i narodnosti i Grada Sinja podigne svijest lokalne zajednice odnosno njenih pripadnika o vrijednostima i doprinosu iseljenika s područja Sinja i Cetinske krajine koji su iselili i živjeli u različitim zemljama svijeta, a čiji je životni moto bio boriti se za Hrvatsku predstavljajući je isticanjem njene društvene i kulturne važnosti svjetskoj javnosti. Krajem 2012. godine održan je i znanstveno-stručni skup posvećen ekonomistu, politologu dr. Tihomilu Rađi, koji je živio i radio u Švicarskoj. Tim skupom, a kasnije i publiciranjem zbornika kako naglašava srušili smo predrasude o čovjeku koji je učinio mnogo za Hrvatsku, a koji iako priznat stručnjak u Švicarskoj nikada nije dobio zaslužno priznanje kako u svom rodnom kraju, tako i u Hrvatskoj iako je njima posvetio cijeli svoj život.

Bista zaslužnog gradirana grada Sinja dr. Rađe postavljena je 2018. godine. Namjera joj je da krajem godine organizira zajedno s kolegom s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Jakovom Žižićem skup u Sinju povodom 105. godišnjica rođenja i 27. godišnjica smrti dvojice franjevaca i istaknutih dušobrižnika izbjeglih i iseljenih Hrvata, dr. Dominika Šušnjare, (Jasensko kraj Sinja, 12. V. 1913. – München, Njemačka, 14. V. 1991.) i dr. Metoda Kelave, (Hrvace kraj Sinja, 30. XII. 1913. – München, Njemačka, 2. V. 1991.).

Krajem 2016. godine organizirala je (uz suorganizaciju Hrvatske matice iseljenika i instituta društvenih znanosti Ivo Pilar“) međunarodni skup „Dijasporski i nacionalno manjinski identiteti: migracije, kultura, granice, države“ potaknuta mišlju kako se prvi i zadnji simpozij pod nazivom „Iseljeništvo naroda i narodnosti Jugoslavije i njegove uzajamne veze s domovinom” održao u Zagrebu od 2 do 4. prosinca 1976. godine u organizaciji Instituta za migracije i narodnosti (tada pod nazivom Zavod za migracije i narodnosti). Kako se od tada dogodilo niz turbulentnih događaja koji su utjecali na promjene granica, država, identiteta ne samo naroda koji su živjeli u bivšoj Jugoslaviji, već i njihove dijaspore smatrala je kako se nakon četrdeset godina od održavanja prvoga simpozija javila potreba za promišljanjem tema vezanih uz nekadašnju „dijasporu naroda i narodnosti Jugoslavije” i koliko su iseljenici doista bili uklopljeni u unificiranu nacionalnu definiciju Jugoslaveni ili su ipak nacionalni identiteti tražili put svojega opstanka i egzistencije. Raspadom Jugoslavije pojavile su se i „nove nacionalne manjine” – dotadašnji konstitutivni narodi.

Smatrala je kako će komparativno i interdisciplinarno promišljanje znanstvenika i stručnjaka u regiji o ovoj vrlo važnoj temi imati višestruke koristi i obogatiti znanja o nekadašnjoj zajedničkoj dijaspori i rađanju novih nacionalnih identiteta, kao i položaja i statusa novih i „starih” te autohtonih nacionalnih manjina.
Međunarodnim znanstveno-stručnim skupom kaže promišljalo se o novim paradigmama u istraživanju dijaspore (virtualni, transnacionalni prostori), o pitanjima novih „nacionalnih manjina”, korijena i perspektive Hrvata u susjednim zemljama, promišljanje identiteta hrvatske dijaspore tijekom povijesti i dr. u komparativnoj perspektivi.
Početkom godine izašao je i zbornik radova sa skupa, a potaknuto je i uzajamno komparativno istraživanje znanstvenika u regiji kao i prijava skupnih projekata. U tijeku je prijava projekta o suvremenom iseljavanju Hrvata, Srba i Slovenaca.

Godine 2014/15 potaknula je i novi izborni kolegij na Hrvatskim studijima pod nazivom „Sociologija hrvatske dijaspore“ kako bi se studenti upoznali s različitim identitetskim i migracijskim procesima u formiranju, strukturama i održavanju dijasporskih zajednica. Nažalost kolegij je prihvaćen samo u okviru povijesti, a ne sociologije, komunikologije i kroatologije kako joj je bila namjera i zaživio je samo jedan semestar. Nikako je to ne obeshrabruje jer kako kaže već će naći neko rješenje. Mentorica je dvaju doktorskih disertacija na temu hrvatske dijaspore, omogućila je volontiranje doktorica znanosti potomkinja hrvatskih iseljenika koji su došli živjeti u Hrvatsku, mentorirala je i studenta hrvatskih korijena sa Sveučilišta u Santiagu de Chile koji je došao u Hrvatsku na istraživačku stipendiju, a dogodine dolazi i potomknjinja hrvatskih iseljenika iz Švicarske na istraživačku doktorsku razmjenu pod njenim mentorstvom, a vezano uz temu iseljavanja Hrvata u Švicarsku. Takve aktivnosti je vesele i nada se da će ih biti što više, a njena Institucija će svakako svim zainteresiranim biti dostupna i na raspolaganju.

S Centrom za istraživanje hrvatskog iseljeništva i glavnim organizatorom dr. sc. Marinom Soptom od početka je uključena u organizaciju Iseljeničkih kongresa. Krajem lipnja održava se treći hrvatski iseljenički kongres pod nazivom „Odlazak-ostanka-povratak“ i IMIN je suorganizator istog. Osim aktivnosti u organizaciji vodi dva panela na temu integracija potomaka hrvatskih iseljenika iz Južne Amerike i panel vezan uz Hrvate kao nacionalne manjine.
Protekle dvije godine bila je voditeljica bilateralnog znanstvenog međunarodnog projekta Hrvatska- Slovenija pod nazivom „Novi izazovi za hrvatske i slovenske dijasporske zajednice“, a uskoro kao produkt projekta izlazi i knjiga koju potpisuje zajedno s kolegom dr. sc. Filipom Škiljanom „Hrvati u Sloveniji“, a izdaje je Savez hrvatskih društava u Sloveniji.

Još krajem 2012. godine inicirala je provođenje okruglih stolova vezano uz Hrvate kao nacionalne manjine kao i nacionalne manjine u Hrvatskoj u suorganizaciji s Hrvatskom maticom iseljenika. Prvi okrugli stol nosio je naziv „Hrvatska društva u Sloveniji i slovenska društva u Hrvatskoj, uključivanje mladih i vizija za budućnost“. Godine 2016. održan je okrugli stol o značaju hrvatske nacionalne manjine u Srbiji i srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj u europskim integracijama Srbije i izgrađivanju stabilnosti na jugoistoku Europe. Ove godine namjerava organizirati skup o gradiščanskim Hrvatima.

Prošle godine, potaknuti sve većim brojem iseljavanja iz Slavonije IMIN je organizirao okrugli stol pod nazivom „Ili buđenje ili svi u Dublin“ u Rektoratu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a uz suorganizaciju  odjela za kulturologiju Sveučilišta u Osijeku, područnog centra Osijek Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i osječkog ogranaka Matice hrvatske i Grad Osijeka.

Krajem godine najavljuje i međunarodni skup pod nazivom „Migracije i identitet: jezik, kultura, država. Radi se o trodnevnom skupu, a unutar znanstvenog odbora nalaze se značajna imena hrvatske znanosti. Promišljat će se o ekonomskim, demografskim, globalizacijskim, kulturnim, dijasporskim, i nacionalno manjinskim pitanjima.

Institut preuzima aktivnu ulogu u promišljanju najvažnijih društvenih pitanja, a ona naglašava kako će nastojati da pod njenim vodstvom Institut postane strateški znanstveni institut Republike Hrvatske i da bude važan i nezaobilazan dionik u društvenom dijalogu. Prošle i ove godine u tom smjeru IMIN je sklopio i sporazume o zajedničkoj suradnji s različitim uglednim znanstvenim i stručnim institucijama kao i projektne sporazume i to će nastaviti i u buduće, zaključuje Marina Perić Kaselj.

Autor/B.B./Foto/Totalno.HR

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI