WWF Adria upozorava na važnost očuvanja rijeka

WWF Adria upozorava na važnost očuvanja rijeka

Ujedinjeni narodi (UN) ovlastili su svjetsku organizaciju za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) da do 2020. godine upozorava na važnost očuvanja biološke raznolikosti, a WWF Adria, njezin regionalni ured sa sjedištem u Zagrebu, ove godine u središte pozornosti stavlja očuvanje rijeka.

“U skladu s mandatom koji nam je dao UN potrudit ćemo se da kroz naše aktivnosti što veći broj ljudi shvati što je bioraznolikost i zašto nam je ona važna”, istaknula je u razgovoru za Hinu Petra Boić Petrač iz WWF Adrie, koja djeluje u Hrvatskoj, Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Kosovu, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji.

Peticija za zaštitu Drave

Prvi cilj je podizanje svjesnosti o gubitku biološke raznolikosti – mi smo to počeli raditi kroz isticanje važnosti očuvanja rijeka, kojima prijeti opasnost prvenstveno od gradnje hidroelektrana, kaže Boić Petrač.

Od lipnja do listopada održat će se javno savjetovanje o Okvirnoj direktivi o vodama, koju Europska komisija namjerava revidirati, kao što je namjeravala revidirati i direktive o staništima i vrstama koje su temelj ekološke mreže Natura 2000. Boić Petrač najavljuje da će WWF organizirati kampanju protiv revidiranja te direktive.

Podsjeća da su lani počeli kampanju za zaštitu Mure od gradnje hidroelektrana, a ove godine su na Svjetski dan voda, 22. ožujka, slovenskoj ministrici predali više od 77.000 potpisa na peticiju za spas te rijeke.

U Hrvatskoj je na Svjetski dan voda počelo prikupljanje potpisa na peticiju za zaštitu Drave, na kojoj se planiraju izgraditi dvije hidroelektrane – Molve 1 i 2.

“Cilj nam je očuvati Dravu kako bi i dalje ostala najveći biser ‘Europske Amazone’. To potvrđuje podatak da u toj rijeci živi 70 vrsta riba, više nego u bilo kojoj drugoj rijeci u Hrvatskoj”, ističe Boić Petrač.

Irma Popović Dujmović iz WWF Adrie upozorava da su najugroženiji slatkovodni ekosustavi – od 70-tih godina prošlog stoljeća više od 81 posto populacija pokazuje negativan trend, odnosno opadanje broja riba, rakova, školjkaša i drugih vodenih organizama.

Zbog velikih brana jesetra pred izumiranjem

Primjerice, najveća slatkovodna europska riba jesetra praktički je pred izumiranjem zbog velikih brana za hidroelektrane – ona mora plivati uzvodno i nizvodno kako bi obavljala prirodne funkcije, a brane joj to priječe.

“Za nas hidroelektrane nisu samo izvor energije jer utječu i na šumarstvo, ribarstvo i poljoprivredu. Smatramo da bi sve to trebalo uzeti u obzir pri ocjeni troškova za hidroelektrane”, rekla je Popović Dujmović.

Na rijekama u Hrvatskoj, Sloveniji i drugim zemljama regije planira se graditi više od 2000 malih i velikih hidroelektrana. To su male rječice i jezera, pa ako se sve to izgradi pitanje je što će ostati od regije koja je jedna od najbogatijih u Europi po biološkoj raznolikosti.

“Možemo biti sretni i ponosni što imamo takvu biološku raznolikost”, poručila je Popović Dujmović. “Utjecaja će uvijek biti, ali s našim ponašanjem i osvješćivanjem o tome što radimo možemo smanjiti taj negativni trend i pokušati pomoći nekim populacijama da se oporave”, istaknula je.

U svijetu je samo 23 posto rijeka dužih od 1000 kilometara slobodnog toka i povezano s morem. U WWF-u su izračunali da je u Hrvatskoj samo tri posto rijeka slobodnog toka bez ikakvih barijera u koritu.

Rijeke obuhvaćaju manje od jedan posto površine Zemlje, a u njima se može naći gotovo 50 posto svih ribljih vrsta.

​Iz Izvješća o stanju prirode u Hrvatskoj od 2008. do 2012., navedeno je kako se naša zemlja i dalje odlikuje velikim bogatstvom divljih vrsta, posebno slatkovodnim ribama.

Zabilježeno je oko 40.000 divljih vrsta, no, i dalje se procjenjuje da u Hrvatskoj živi 50.000 do 100.000 divljih vrsta što, kažu u WWF-u, ukazuje na nedostatak poznavanja bioraznolikosti.

U Hrvatskoj ugroženo 7,4 posto zabilježenih vrsta

Gotovo 2,7 posto svih zabilježenih vrsta u Hrvatskoj su endemi, među kojima je najviše slatkovodnih riba i beskralješnjaka. Temeljem kriterija Međunarodne unije za očuvanje prirode, u Hrvatskoj je status ugroženosti procijenjen za 7,4 posto zabilježenih vrsta.

Najugroženiji su slatkovodne ribe, lišajevi i gljive, a osobito je ugrožena špiljska fauna. Tako je 23,8 posto vrsta ptica gnjezdarica i 14,6 posto vodozemaca i gmazova suočeno s visokim rizikom od izumiranja.

Procjenjuje se da je priroda u Hrvatskoj u najvećoj mjeri ugrožena ljudskim djelovanjem, i to preinakama prirodnih ekosustava, korištenjem bioloških resursa i onečišćenjem. Takvo djelovanje za posljedicu ima prvenstveno fragmentaciju, degradaciju i gubitak staništa.

Izgradnja brana često uzrokuje nepovratni gubitak ekosustava i populacija pojedinih vrsta, posebice slatkovodnih riba, rakova i vretenca.

WWF Adria upozorava na primjer izgradnje brane i akumulacije HE Lešće, čime su degradirana staništa izuzetno osjetljivih vrsta slatkovodnih riba, kao što su mladica, peš, te dunavska paklara. Izgubljeno je i 52 do 58 posto područja rasprostranjenosti endemične vrste carev rakušac.

Regulacijom rijeka nestaju sprudovi, riječni otoci i strme riječne obale, a posredno se smanjuje i površina vlažnih i poplavnih staništa uz rijeke, jer ih regulirani vodotoci više ne mogu prihranjivati vodom.

Opseg i kvaliteta vlažnih područja tijekom zadnjih 150 godina u Hrvatskoj drastično su smanjeni, što je jedan od najvažnijih razloga zašto su populacije mnogih vrsta ptica močvarica u našoj zemlji danas malobrojne i ugrožene, ističe WWF Adria.

Piše/Marina Bujan/Foto/HINA/Ante Gudelj

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI