Teški i neizvjesni pregovori na samitu EU-a

Teški i neizvjesni pregovori na samitu EU-a

Čelnici zemalja EU-a potvrdili su u izjavama pred početak ključnog samita Unije da su stajališta o prijedlogu sedmogodišnjeg proračuna i plana za oporavak još prilično udaljena, što znači da predstoje teški i neizvjesni pregovori sljedeća dva ili tri dana.

Prijedlog da se oporavak financira zaduživanjem na financijskim tržištima prihvatljiv je svim zemljama članicama i to je zasad jedino oko čega se svi slažu.

Oko svega ostaloga postoje razlike u stajalištima – oko visine Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) i plana za oporavak, omjera bespovratne pomoći i zajmova, uvjeta za korištenje sredstava, alokacijskih kriterija, rabata i novih izvora proračunskih prihoda.

No, veliki je pritisak da se do dogovora dođe jer osim samog sadržaja paketa o kojem se pregovara važno je i da se on dogovori na vrijeme, koje polako počinje nedostajati.

Svaki politički dogovor na razini Europskog vijeća potrebno je pretočiti u zakonske odluke u Vijeću i Parlamenta, a za to treba vremena.

Sve bi trebalo biti gotovo do kraja godine, kako bi se s primjenom moglo početi odmah na početku sljedeće godine.

Najteža pitanja oko kojih će biti najizazovnije doći do kompromisa jesu iznos VFO-a i plana za oporavak, upravljanje sredstvima iz fonda za oporavak i rabati na doprinose nekih od najbogatijih zemalja.

Njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdila je da postoje velike razlike među članicama.

“Moram reći da su razlike još uvijek vrlo, vrlo velike i stoga ne mogu predvidjeti hoćemo li ovaj put postići dogovor. To bi bilo poželjno, ali moramo voditi računa o realnosti”, rekla je Merkel pred početak samita, dodajući kako očekuje vrlo teške pregovore i da će trebati velika količina spremnosti na kompromis da bi došlo do dogovora.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je “ovo trenutak istine za Europu”.

“Prolazimo kroz krizu bez presedana na zdravstvenom, ali i na ekonomskom i socijalnom planu. To zahtijeva puno solidarnosti i ambicija. U igri je naš europski projekt”, rekao je Macron.

Najavio je da će zajedno s njemačkom kancelarkom Merkel i predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom učiniti sve što može da se postigne dogovor.

Talijanski premijer Giuseppe Conte, čija je zemlja među najteže pogođenima koronakrizom, rekao je da je u igri puno više od pitanja financija.

“Htio bih razjasniti da se ovdje ne radi samo o financijama. Radimo na ekonomskom i socijalnom odgovoru za sve europske građane u zajedničkom interesu, za vrijednosti koje dijelimo kako bismo Europu učinili otpornijom i konkurentnijom na globalnoj razini”, rekao je Conte.

Dodao je da se postojeće razlike među članicama mogu prevladati bude li odlučnosti i želje za time.

“Postignemo li dogovor, iz ove krize možemo izići jači. Svi potrebni elementi su na stolu, rješenje je moguće, a rješenje je ono što Europljani očekuju od nas jer su u pitanju njihova radna mjesta”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Nizozemski premijer Mark Rutte, predvodnik skupine “štedljivih zemalja”, koju mnogi vide najvećom preprekom za dogovor, kaže da su izgledi za uspjeh manji od 50 posto.

“Procjenjujem da su izgledi za dogovor ovoga vikenda manji od 50 posto. U konačnici, važniji je sadržaj dogovora nego brzina. Slab kompromis neće Europu daleko dovesti”, rekao je Rutte, koji je jedini ili skoro jedini kojemu brzina dogovora nije toliko važna.

Nizozemska najviše inzistira na pitanju upravljanja sredstvima iz fonda za oporavak. Ona traži  da odluke o odobravanju nacionalnih planova za oporavak i isplati sredstava za njihovu provedbu donose sve zemlje članice jednoglasno.

Michel je predložio da se odluke o odobravanju nacionalnih planova donose kvalificiranom većinom, a odluke o isplati sredstava donosila bi Komisija uzimajući u obzir mišljenje država članica.  Čak i  neke zemlje iz skupine štedljivih smatraju nizozemsko stajalište neprihvatljivim.

Nizozemci su među onima koji najviše inzistiraju da se dodjela sredstava uvjetuje poštivanjem načela vladavine prava. S druge strane, Mađarska je zaprijetila vetom ako se bude na tome inzistiralo.

“Bude li Mađarska na tome inzistirala, imat ćemo veliki problem”, rekao je Rutte.

On je dodao da je na samit došao kako bi ostale čelnike argumentima uvjerio u svoje stajalište, a “ne prijeteći vetom ako se njegovo stajalište ne prihvati”.

“Vrlo važnim smatramo da zemlje provode reforme. Ako žele da mi damo bespovratnu pomoć umjesto zajmova – što ne smatramo dobrim rješenjem – onda mi kažemo da moraju dati čvrsta jamstva da će te reforme biti provedene”, rekao je Rutte. (Hina)

Foto: Copyright: European Union

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI