BEZ FIGE U DŽEPU! Šuica: Bez zapadnog Balkana EU i Konferencija o budućnosti Europe nisu kompletni

BEZ FIGE U DŽEPU! Šuica: Bez zapadnog Balkana EU i Konferencija o budućnosti Europe nisu kompletni

Na konferenciji o budućnosti Europe u petak i subotu sudjeluju i građani zemalja zapadnog Balkana, a potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica istaknula je u razgovoru za Hinu da bez njih Europa i konferencija o njenoj budućnosti ne mogu biti kompletni.

Izvršni odbor Konferencije o budućnosti Europe odlučio je da zemlje članice tijekom Konferencije rade i sa zemljama zapadnog Balkana. Iako njihovi građani nisu mogli sudjelovati na panelima europskih građana, oni su mogli ostavljati svoje prijedloge na višejezičnoj digitalnoj platformi jer nije bilo geoblokiranja. Uz to, šest država zapadnog Balkana bilo je pozvano da sudjeluje na plenarnim sjednicama.

„Građani EU-a imali su pravo izraziti svoje ideje na platformi te smo na isti način to omogućili zemljama zapadnog Balkana, jer ako govorimo da Europa nije kompletna bez zapadnog Balkana, kako onda možemo njih ne uzeti u obzir“, naglasila je u razgovoru za Hinu potpredsjednica Komisije Šuica i supredsjedateljica Konferencije o budućnosti Europe.

Predstavnici vlada nekih od tih zemalja odazvali su se pozivu, a neki nisu. Šuica je navela kako su se odazvale Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Bosna i Hercegovina, i napomenula da je doprinos iz tih zemalja važan, no da je ipak manji od doprinosa ostalih zemalja “budući da njihovi građani nisu mogli sudjelovati na panelima”.

EU uz Ukrajinu

Na plenarnoj sjednici održanoj u Strasbourgu sudjelovali su i ukrajinski građani, a Šuica je napomenula da je Europska unija time htjela poslati snažnu poruku Ukrajini. „Ovo su neviđeni razmjeri paketa sankcija koje smo donijeli. Danas ide četvrti paket, što znači da EU radi sve što je u našoj nadležnosti i mogućnosti,“ rekla je Šuica.

No, napomenula je također da ovdje nije riječ samo o EU već da je važna i suradnja s partnerima – Sjedinjenim Državama, Japanom, Kanadom i Australijom, s kojima se radi na zajedničkom „ujednačavanju sankcija za Rusiju, koja je agresor u Ukrajini“.

„Naravno da šaljemo i poruku solidarnosti i sigurni smo da je Ukrajina dio Europske unije, ali reforme se ne mogu događati u toku rata. Prema tome, bilo bi iluzorno u ovom trenutku reći da će oni postati članicom, ali da smo sigurni da oni pripadaju u ovaj dio svijeta, da smo sigurni da oni dijele jednake vrijednosti s nama – jesmo“, rekla je Šuica.

Konferencija se nastavlja

Šuica je rekla kako, nakon što Konferencija završi 9. svibnja, slijedi najsloženiji dio. Kako kaže, sada je potrebno te prijedloge, zajedno s prijedlozima koji su pristizali na višejezičnu digitalnu platformu i zajedno s prijedlozima koji će doći iz nacionalnih država „ukomponirati u klastere i onda predati institucijama koje su nadležne za to“.

Napomenula je da je ovaj dio težak zato što nema međusobnog glasovanja te da je ovo „prvi put da tri europske institucije, Komisija, Vijeće i parlament, zajedno rade na ovako jednom velikom projektu kojim želimo promijeniti na bolje funkcioniranje EU-a“.

Za Konferenciju je rekla da će se u nekom obliku nastaviti, a ono što ona predlaže jest da se barem ostavi višejezična digitalna platforma kao stalni instrument. No, problem kod nje je digitalna pismenost.

„Živimo u vremenu kada se u svakoj sekundi ili minuti vijesti mijenjaju i jednostavno ne možemo građane ostaviti na čekanju četiri ili pet godina”, rekla je Šuica.

„Najviše prijedloga na toj platformi ostavljali su građani u dobi od 19 do 39 godina, što znači da možda neki stariji europski građani nisu dovoljno upoznati, nisu dovoljno digitalno pismeni, što znači da nam tu nedostaje jedna komponenta“, primijetila je.

Mi ne želimo narušiti predstavničku demokraciju, već je želimo osnažiti s glasovima građana jer živimo u digitalnom dobu, zaključila je potpredsjednica Komisije. (Hina)

Foto: Copyright: European Union

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI