Što je prljava bomba i zašto Rusija o njoj govori?

Rusija optužuje Ukrajinu da planira upotrijebiti takozvanu prljavu bombu, tvrdnju koju su Kijev i njegovi zapadni saveznici odbacili kao operaciju pod lažnom zastavom koju bi Moskva mogla iskoristiti kao izgovor za eskalaciju rata Kremlja protiv svog susjeda.

Prljava bomba je oružje koje kombinira konvencionalne eksplozive poput dinamita i radioaktivni materijal poput urana. Često ga se naziva oružjem za teroriste, a ne za države, jer je osmišljeno za širenje straha i panike više nego za eliminaciju bilo koje vojne mete.

Ukrajinski dužnosnici više su puta odbacili optužbe Moskve, a kijevski ministar vanjskih poslova pozvao je inspektore UN-a da posjete Ukrajinu kako bi pokazali da “nemaju što skrivati”.

Evo što trebate znati.

Što tvrdi Rusija?

Bez pružanja ikakvih dokaza, Moskva tvrdi da u Ukrajini postoje znanstvene institucije koje posjeduju tehnologiju potrebnu za stvaranje prljave bombe – i optužuje Kijev da je planira upotrijebiti.

Rusko ministarstvo obrane reklo je na brifingu 24. listopada da ima informacije koje pokazuju da Kijev planira provokaciju povezanu s detonacijom prljave bombe.

“Svrha ove provokacije je optužiti Rusiju za korištenje oružja za masovno uništenje na ukrajinskom ratištu i time pokrenuti snažnu antirusku kampanju u svijetu s ciljem potkopavanja povjerenja u Moskvu”, tvrdi Igor Kirillov, šef ruske Radijacijske službe, Snage za kemijsku i biološku zaštitu.

Ruski ministar obrane Sergej Šojgu iznio je to tvrdnju u razgovoru s američkim ministrom obrane Lloydom Austinom 23. listopada, prema američkom dužnosniku upoznatom s razgovorom.

Shojgu je također dao slične komentare svojim francuskim i britanskim kolegama.

Nakon zatvorenog sastanka Vijeća sigurnosti UN-a 25. listopada, zamjenik ruskog veleposlanika pri UN-u rekao je novinarima da je rekao Vijeću da njegova nacija vjeruje da postoje dva postrojenja u Ukrajini koja potencijalno rade na izradi prljave bombe.

Kako je svijet reagirao?

Ruske optužbe snažno su opovrgle Ukrajina, Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo, Europska unija i NATO, koji su pak optužili Moskvu da pokušava pokrenuti vlastitu operaciju pod lažnom zastavom.

“Svi sve dobro razumiju, razumiju tko je izvor svega prljavog što se može zamisliti u ovom ratu”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij u svom noćnom obraćanju 23. listopada.

Bijela kuća je 24. listopada priopćila da “nadzire najbolje što može” sve potencijalne pripreme za upotrebu prljave bombe u Ukrajini, ali ne vidi ništa što bi ukazivalo na neposrednu uporabu takvog oružja.

UN-ova služba za nuklearni nadzor rekla je 24. listopada da će poslati inspektore da posjete dvije nuklearne lokacije u Ukrajini nakon što su primili zahtjev da to učine od vlasti u Kijevu.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) rekla je da je “svjesna izjava koje je Ruska Federacija dala u nedjelju o navodnim aktivnostima na dvije nuklearne lokacije u Ukrajini”, navodi se u priopćenju na web stranici agencije.

IAEA nije dala lokaciju dviju lokacija.

U tvitu od 24. listopada ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je: “Za razliku od Rusije, Ukrajina je uvijek bila i ostala transparentna. Nemamo što skrivati.”

Je li prljava bomba nuklearno oružje?

Eksploziju prljave bombe stvaraju konvencionalni eksplozivi. Eksplozija iz nuklearnog oružja generirana je nuklearnom reakcijom, kao što su atomske bombe koje su SAD bacile na Japan u Drugom svjetskom ratu.

“Nuklearna bomba stvara eksploziju koja je tisuće do milijune puta jača od bilo kojeg konvencionalnog eksploziva koji bi se mogao koristiti u prljavoj bombi”, navodi se u informativnom listu američkog Ministarstva domovinske sigurnosti (DHS).

Eksplozija nuklearnog oružja može sravniti cijele gradove s zemljom. Na primjer, atomska bomba bačena na Nagasaki 1945. uništila je 2,6 četvornih milja (6,2 četvornih kilometara) grada, prema ICAN-u, Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja. Konvencionalni eksplozivi u prljavoj bombi mogu samo sravniti ili oštetiti nekoliko zgrada.

U međuvremenu, oblak gljive od nuklearne eksplozije mogao bi pokriti desetke do stotine kvadratnih milja, šireći fine čestice nuklearnog materijala – radioaktivne padavine – po tom području, kaže DHS.

Većina radioaktivnog materijala iz prljave bombe bila bi raširena na nekoliko gradskih blokova ili nekoliko četvornih milja, prema DHS-u.

Je li ikada korištena prljava bomba?

Godine 1995. čečenski pobunjenici postavili su, ali nisu uspjeli detonirati jedan u moskovskom parku, prema Vijeću za vanjske odnose.

Bilo je izvješća da su terorističke organizacije poput Al Qaide ili ISIS-a napravile ili pokušale napraviti prljavu bombu, ali nijedna nikada nije detonirana.

Je li nuklearni materijal u prljavoj bombi smrtonosan?

DHS kaže da je malo vjerojatno da bi prljava bomba mogla isporučiti dovoljno visoke doze radijacije “da izazove trenutne zdravstvene posljedice ili smrt kod velikog broja ljudi”.

Teksaško ministarstvo državne zdravstvene službe objašnjava zašto.

Kako bi se napravila prljava bomba sposobna isporučiti smrtonosne doze radijacije, bile bi potrebne velike količine zaštite od olova ili čelika kako materijal ne bi ubio svoje tvorce tijekom izgradnje, kaže se.

No korištenje takvog zaštitnog materijala učinilo bi bombu glomaznom i teškom za pomicanje ili postavljanje, vjerojatno zahtijevajući tešku opremu i alate za daljinsko rukovanje, a to bi ograničilo koliko daleko se radijacija može proširiti, prema teksaškoj državnoj agenciji.

Što je s izloženošću zračenju?

Zračenje koje stvara prljava bomba uzrokovalo bi slične razine izloženosti kao one koje dobivamo tijekom zubnog rendgenskog snimanja, tvrde teksaške zdravstvene službe.

“To je kao razbijanje stijene. Ako bi vas netko bacio velikim kamenom, vjerojatno bi vas boljelo i moglo bi vam uzrokovati fizičku štetu”, objašnjava odjel. “Ako uzmu isti kamen i razbiju ga u zrnca pijeska, a zatim ga bace na vas, šanse da će vam uzrokovati stvarnu štetu znatno su manje.”

Na ozbiljnost radijacijske bolesti utječe izloženost tijekom vremena, prema DHS-u. Preventivne mjere mogu biti jednostavne poput odlaska.

“Hodanje čak i na maloj udaljenosti od mjesta (eksplozije) moglo bi pružiti značajnu zaštitu jer brzina doze dramatično pada s udaljenošću od izvora”, kaže DHS.

Ljudi bi također trebali pokriti nos i usta kako bi izbjegli gutanje bilo kakvog zračenja, ući u zatvorene prostore kako bi pobjegli od oblaka prašine, baciti svoju odjeću u plastičnu vrećicu i zatim nježno oprati kožu kako bi uklonili kontaminante, kaže DHS.

Piše: Brad Lendon, CNN/ Foto: Ilustracija