ŠPIJUNSKI PROJEKT PEGASUS: Koristi li i Sigurnosna-obavještajna agencija (SOA) “Pegaz”?

ŠPIJUNSKI PROJEKT PEGASUS: Koristi li i Sigurnosna-obavještajna agencija (SOA) “Pegaz”?

Izraelska tvrtka NSO Group prodaje špijunski software Pegasus koji, unesen u smartphone, prati poruke, fotografije, kontakte i prisluškuje telefonske pozive koje obavlja njegov vlasnik te je otkriveno da je špijunirala aktiviste, novinare i oporbene čelnike u svijetu softverskim programom.

Masovni nadzor je nadzor cijele ili značajne populacije u cilju praćenja te skupine građana.

Kako obavještajci koriste softver Pegasus?

Nadzor često provode sigurnosne službe, ali ih također mogu izvoditi korporacije, bilo u ime vlada ili na vlastitu inicijativu. Masovni nadzor često se navodi potrebnim za borbu protiv
terorizma, radi zaštite nacionalne sigurnosti, borbe protiv dječje pornografije i zaštite djece.

Suprotno tome, masovni nadzor često se kritizira zbog kršenja prava na privatnost, ograničavanja građanskih i političkih prava. Masovnim nadzorom moguće je prikupljati metapodatke dok konkretan sadržaj komunikacija ostaje skriven. Konkretan sadržaj komunikacije može se vidjeti upotrebom ciljanog nadzora. Ciljani nadzor može zaobići enkripciju i presresti poruke prije nego što se šifriraju. Špijunski alati koji omogućuju masovni i ciljani nadzor elektroničke komunikacije prodaju mnoge privatne kompanije diljem svijeta. Hacking Team, FinFisher i NSO Group su predvodnici privatne industrije masovnog nadzora. Navedene kompanije su kritizirane jer se njihovi špijunski alati često zloupotrebljavaju protiv političkih protivnika, novinara i aktivista.

Potrebno je istražiti da li se državnosponzorirano hakiranje nezakonito koristi protiv ljudskih prava i privatnosti. Također, potrebno je istražiti kako se ljudi mogu zaštititi od masovnog i ciljanog nadzora u cilju zaštite digitalne privatnosti.

Kada sigurnosne službe identificiraju osumnjičenu osobu koja je od njihovog interesa, one mogu tu osobu staviti pod nadzor i pratiti njegovu komunikaciju (pozivi, e-pošta i poruke) kako bi prikupile dokaze o određenim kaznenim djelima. Fokusiranje sigurnosnih službi na točno određenu osobu se naziva ciljani nadzor. Ciljani nadzor je dobro poznata tehnika koja se koristi za istraživanje i sprječavanje kriminala. Kako bi se spriječila zlouporaba sigurnosnih službi da ne prevrše svoje ovlasti i nadziru pojedince koji nisu učinili nešto nezakonito, međunarodni
standardi nalažu da je za takav nadzor potrebno iznuditi nalog od nadležnog suda, te tek tada staviti osumnjičenu osobu pod nadzor.

Podaci o lokaciji koji su prikupljeni putem aplikacija na pametnim telefonima ukazuju na svakodnevne navike pojedinca – gdje živi i radi, koje trgovine i kafiće posjećuje, kada ide u teretanu, u koje vrijeme je snimio fotografiju ili kada je nešto objavio na društvenim mrežama. Nakon što su metapodaci i podaci o sadržaju prikupljeni s interneta, sigurnosne službe nastoje smanjiti količinu podataka kako bi olakšali njihovo pretraživanje i analizu. Željeni podaci se dobivaju na temelju određenih ključnih riječi koje se pojavljuju u porukama, e-pošti ili drugim uzorcima elektroničke komunikacije. Iako se filtriranjem postiže značajno smanjenje količine informacija koje analitičari moraju analizirati, još uvijek je riječ o iznimno velikim količinama podataka te predstavlja veliki problem za analitičare sigurnosnih službi. Analiza tako velike količine podatka zahtjeva velike napore i resurse.

WhatsApp je podnio tužbu 2019. protiv NSO-a kojom ga optužuje da je izradio tehnologiju kojom inficira smartfone stotinu novinara, boraca za ljudska prava i drugih članova civilnog društva u više zemalja, a među njima u Indiji.

Iz hrvatske obavještajne službe (SOA) je li i ona kupac, odnosno korisnik spomenutog izraelskog programa za N1 televiziju su priopćili: “Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA), iz zakonskih i sigurnosnih razloga, ne komentira sigurnosno-obavještajna postupanja niti svoje sposobnosti. U kontekstu Vašeg upita, podsjećamo da SOA nad pojedinim hrvatskim građaninom može primijeniti mjeru tajnog nadzora sadržaja telekomunikacijske usluge po odobrenju Vrhovnog suda Republike Hrvatske”, odgovorili su iz SOA-e.

Autor/ Totalno/ Izvor/ Diplomski rad Majzec, Danijel/ Foto: Ilustracija

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI