SNAŽNA PODRŠKA AMERIČKE ADMINISTRACIJE! Bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid nova glavna tajnica NATO-a?

SNAŽNA PODRŠKA AMERIČKE ADMINISTRACIJE! Bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid nova glavna tajnica NATO-a?

NATO saveznici pretražuju svoje redove – u potrazi za nasljednikom glavnog tajnika Jensa Stoltenberga. Kada se produženi manadat odlazećem šefu NATO-a Jensu Stoltenbergu završi on će se vrati kući na čelo norveške središnje banke, a zapadnom savezu trebat će novi prvak, a po prvi put se očekuje da će ona biti žena.

Stoltenberg, bivši premijer Norveške, obnašao je najvišu civilnu dužnost od listopada 2014. Saveznici su mu produžili ugovor do rujna 2022., ostavljajući nešto više od godinu dana za postavljanje zamjene. U sjedištu su formalne rasprave tek započele, a očekuje se da će Stoltenbergov nasljednik biti predstavljen na summitu čelnika NATO-a u Madridu krajem proljeća ili početkom ljeta sljedeće godine.

No, u Bruxellesu i drugim savezničkim prijestolnicama već buja nagađanja, a neki dužnosnici, diplomati i analitičari kažu da je nakon 72 godine krajnje vrijeme da savez imenuje svoju prvu ženu na čelnu civilnu dužnost. Drugi kažu da bi s obzirom na nastavak agresije na Ukrajinu i sučeljavanja s Rusijom, odabir istočne Europe poslao važan signal Moskvi.

Ključni kvartet

SAD, Njemačka, Francuska i Velika Britanija tradicionalno se smatraju najutjecajnijim saveznicima u procesu odabira glavnog tajnika.

Iako je glavni tajnik NATO-a oduvijek bio Europljanin – baš kao što je vrhovni saveznički vojni zapovjednik uvijek Amerikanac – nitko od onih koji se nadaju neće otkriti svoj interes dok ne budu sigurni u potporu Bijele kuće i američkog predsjednika Joea Bidena.

Bivša estonska predsjednica Kersti Kaljulaid po našim informacijama od američke administracije dobiva signale potpore dajući joj jake odnose u Washingtonu, koji će imati ključnu riječ u odluci NATO-a.

“Kamen temeljac transatlantske sigurnosti je NATO. A naša predanost NATO-u i njegovoj klauzuli o kolektivnoj obrani ostaje željezna. Ove riječi moraju se često ponavljati. Netko je jednom usporedio ovu izjavu s načinom na koji svojim značajnim drugima govorimo da ih volimo: recite to svaki dan, a ako iz nekog razloga jednog dana prestanete, onda ćete sigurno stvoriti nesporazume. Ali ova usporedba nije u potpunosti točna. Ne ponavljamo svoju željeznu predanost članku 5. kako bismo uvjerili naše saveznike. Ponavljamo da uvjerimo druge, kako ne bi pogriješili. Riječi su važne, ali i djela: naše vojno držanje, spremnost naših snaga, njihove sposobnosti i aktivnosti, sve je to barem jednako važno kao i riječi koje koristimo. Nakon nekoliko desetljeća koncentriranja negdje drugdje, ruska agresija u Ukrajini natjerala je NATO da se ponovno usredotoči na svoj temeljni zadatak kolektivne obrane. Nakon Krima, saveznici su odmah odgovorili. Dok se Rusija kretala u istočnu Ukrajinu, Sjedinjene Države su rasporedile borbene zrakoplove u Estoniju, kako bi nadopunile već funkcionirajuću operaciju Baltic Air Policing iz Litve, i pješačke tvrtke u svaku od baltičkih država. Nakon summita NATO-a u Varšavi, stvorene su borbene skupine veličine bojne koje su upućene u baltičke države i Poljsku, kazala je Kaljulaid 2019. godine prilikom službenog posjeta SAD-u.

“Uloga Sjedinjenih Država ostat će ključna za europsku obranu”, rekla je.

Kersti Kaljulaid bila je predsjednica Estonije od 2016.-2021. Bila je prva žena i najmlađa šefica države u Estoniji otkako je ta zemlja proglasila neovisnost 1918. godine.

Kersti Kaljulaid rođena je 1969. u Tartuu, a diplomirala je na Sveučilištu u Tartuu 1992. godine na području genetike na Fakultetu prirodnih znanosti. Kaljulaid završila je magistarski studij na Fakultetu ekonomije i poslovne administracije 2001. godine.

Od 1994. do 1999. radila je u raznim estonskim tvrtkama: prvo kao voditeljica prodaje telefonskih centrala u Eesti Telefonu, kasnije u Hoiupank Markets i Hansapank Markets kao suradnica u investicijskom bankarstvu. Od 1999. do 2002. Kersti Kaljulaid bila je gospodarska savjetnica premijera Mart Laara. Njezine dužnosti uključivale su organizaciju suradnje Ureda premijera sa estonskom središnjom bankom, kao i s Ministarstvom financija i drugim ministarstvima s većim proračunima, kao i koordinaciju odnosa s Međunarodnim monetarnim fondom i drugim financijskim institucije (Europska banka za obnovu i razvoj, Nordijska investicijska banka i Svjetska banka). Sudjelovala je u pripremi mirovinske reforme zajedno s ministrom financija i ministrom socijalnih poslova te je savjetovala premijera u godišnjim pregovorima o proračunu s ostalim ministrima.

Od 2002. do 2004. Kersti Kaljulaid bila je financijska direktorica i izvršna direktorica elektrane Iru državne energetske tvrtke Eesti Energia.

Od 2004. do 2016. bila je članica Europskog revizorskog suda. Od 2004. do 2006. Kersti Kaljulaid organizirala je financijsku reviziju fondova za istraživanje i razvoj proračuna Europske unije, a od 2007. do 2010. bila je odgovorna za reviziju Strukturnih politika. Od 2004. do 2007. bila je revizorica projekta Galileo Europske unije.

Od 2010. do 2016. koordinirala je izradu godišnjeg izvješća i stanja sigurnosti Europskog revizorskog suda. Od 2005. do 2007. bila je članica Revizorskog odbora Europola, a predsjedala je odborom 2007. Od 2006. do 2008. bila je predsjednica Odbora za administrativne poslove Revizorskog suda. Od 2010. do 2014. godine bila je odgovorna za metodologiju i izradu godišnjeg izvješća Revizorskog suda. 2016. godine radila je na području revizije poljoprivrede.

Osim toga, Kersti Kaljulaid bila je članica Nadzornog odbora Estonskog centra za genome od 2001. do 2004. Također je bila članica Savjetodavnog odbora Sveučilišta u Tartuu od 2009. do 2011. i predsjednica Vijeća Sveučilišta u Tartuu od 2012. do 2016. Kersti Kaljulaid bila je koautorica društveno-političkog radijskog talk showa Keskpäevatund (Podnevni sat) na radio postaji Kuku od 2002. do 2004. i urednica radijske emisije Eurominutid (Euro-minute) od 2007. do 2016. u istoj stanici.

Estonske obrambene snage i NATO štite nas od Moskve. Europska unija je tijelo nacionalnih država u kojima su različiti jezici i kulture vrijednost, kazala je bivša estonska predsjednica.

“Ako se NATO-ovo jedinstvo jednog dana nađe na kušnji, onda moramo djelovati brzo i odlučno. To zahtijeva povećanu spremnost, bolje zapovijedanje i kontrolu, planiranje i vježbu, novu infrastrukturu i iskreno – više novca. Sva su ova pitanja bila u središtu nedavnih NATO-ovih rasprava, a sva ona zahtijevaju ne samo američko sudjelovanje, već i američko vodstvo”, rekla je Kersti Kaaljulaid.

Sve ovo za bivšu estonsku predsjednicu može biti i pun pogodak za cijelu Europu ako su točne informacije da ona uživa široku potporu američke administracije. Kako je rekao dužnosnik NATO-a, “ni Amerikanci” se više ne protive većim ambicijama EU.

Foto: NATO/ U.S. Embassy/ EU/ Copyright: European Union

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI