Škoro: Osloboditi puni investicijski potencijal za stvaranje moderne metropole i podizanje kvalitete života građana!

Škoro: Osloboditi puni investicijski potencijal za stvaranje moderne metropole i podizanje kvalitete života građana!

Kandidat Domovinskog pokreta za zagrebačkog gradonačelnika Miroslav Škoro iznio je detaljan program o saniranju dugova grada i promjenu načina na koji se vodi financiranje grada Zagreba istaknuvši, da kad uspostave odgovorno upravljanje gradskom blagajnom i javnim vlasništvom Grada Zagreba dugoročno će osigurati održive javne financije i osloboditi puni investicijski potencijal za stvaranje moderne metropole i podizanje kvalitete života građana.

Zagreb je i dalje hrvatski rekorder po prirezu na dohodak, s 18 %. Taj je prirez u gradu Dubrovniku iznosio visokih 15 %, no prije 7 godina je smanjen na 10 %, a u nekim gradovima poput Svete Nedelje je ukinut, na zadovoljstvo građana i poduzetnika.

No, ono što je važno jest kako se novac troši. Gradski proračun je rastao godinama, kako je rastao grad i primanja njegovih stanovnika. Ipak, naša analiza javno dostupnih dokumenata – proračuna, rebalansa, i izvješća državne revizije – pokazuje neke jako čudne stvari. Na primjer, u III. rebalansu proračuna za 2020. rezervirano je 5.500.000,00 kuna samo za održavanje fotokopirnih uređaja te 12.000.000,00 kuna za nabavu informatičkih programskih alata. Ili to da je trošak idejnog rješenja za gradski projekt središta Trešnjevke povećan s 950.000,00 kuna na čak 6.000.000,00 kuna, dakle, za više nego šest puta! Nadalje, samo jednom članu povjerenstva za tehničke preglede isplaćuju se naknade u bruto iznosu od 6.804.264,00 kuna.

A da ne govorimo da Grad Zagreb trenutačno, uz svoje zaposlene odvjetnike, ima ugovor s još 215 odvjetničkih ureda! Gradski su prostori, našla je državna revizija, davani na korištenje bez provođenja javnog natječaja, a gradska imovina nije adekvatno registrirana ni upisana te su otvorene mnoge mogućnosti za malverzaciju. Najgore od svega, sredstva su trošena nenamjenski – pa je novac za ugrožene potresom trošen za ugošćavanja i financiranje raznih manifestacija!

Sve je to javno dostupno, crno na bijelo. Potvrdila su se naša strahovanja da će novac namijenjen za pomoć nakon potresa biti prenamijenjen i potrošen. Tog novca više nema, a Zagreb sad čeka europska sredstva, za koja je pitanje kada će stići i kome, a da pritom Grad nije napravio ništa da bi pomogao pogođenima potresom.

Usto, ukupan dug Grada je 4 milijarde kuna, od čega 1,7 milijardi u financijskim sredstvima – to je trećina gradskog proračuna.

Mi želimo skinuti veo tajne s načina na koji se vodi financiranje grada. Novac Grada je vlasništvo njegovih građana, i njime treba raspolagati brigom dobrog gospodara, što sad nije slučaj. Zato ćemo prvo provesti financijsku forenziku, utvrditi stvarno stanje blagajne i duga, te pristupiti hitnoj racionalizaciji gradskih rashoda. Rastrošnost ove vrste mora postati prošlost Grada, proračun treba uravnotežiti.

Mi želimo donijeti prosperitet i pravednost svim građanima. Zato Domovinski pokret želi velike gubitke u planu aktualne Gradske uprave, koje ona nastoji pokriti prodajom vrijedne imovine Grada, zamijeniti odgovornim konceptom gospodarenja javnim novcem.

Neodrživo je stanje u kojem samo ugovori za javnu nabavu iznose 25 milijardi kuna, a pola njih je kontaminirano. Iznos od 3% prireza pokriva tek 0,5% ugovora o javnoj nabavi! Upravo stoga, smanjenje prireza na 15% ne bi značajno opteretilo financije Grada – a građanima bi i te kako pomoglo!

Gdje možemo uštedjeti, a pritom istovremeno podići kvalitetu života u gradu, unaprijediti socijalna prava, promet, poduzetništvo? Prije svega, osnivanjem snažnog revizijskog tijela s kvalitetnim kadrom izravno povezanog s pravosuđem: Digitalnim povezivanjem internih kontrola proračuna s planom proračuna osigurala bi se transparentnost, a revizija postojećih ugovora i javne nabave te poseban pravilnik o njoj koji bi spriječio promjene, odnosno povećanje cijene nakon što je ugovor potpisan, važan su dio našeg plana. Bitno je spriječiti klijentelizam kod sklapanja ugovora!

Trenutačno više od 50 % gradske imovine uopće nije popisano, zato nam treba jača kontrola upravljanja imovinom, i jačanje transparentnosti kod dodjele potpora i donacija koje se trenutno dijele “po babi i stričevima”. Uvest ćemo sustav anonimne prijave za kaznena dijela u Holdingu kako bismo spriječili evidentnu korupciju u njemu.

U Holdingu i upravi je previše ljudi, a njihova je učinkovitost premala, zato nam treba nova sistematizacija radnih mjesta. Isto tako, potrebno je reprogramirati postojeće dugoročne kredite uz niže kamate, i bolje iskorištavati EU fondove. Grad se mora početi financirati iz drugih izvora, poput nacionalnih i međunarodnih natječaja. Postignute uštede u proračunu iskoristit će se za povećanje kvalitete usluge građanima, poput ulaganja u unaprjeđenje prometa, kvalitetu okoliša, potporu poduzetništvu.

Jednom kad uspostavimo odgovorno upravljanje gradskom blagajnom i javnim vlasništvom Grada Zagreba dugoročno ćemo osigurati održive javne financije i osloboditi puni investicijski potencijal Grada Zagreba za stvaranje moderne metropole i podizanje kvalitete života građana.

To ćemo ostvariti boljom kontrolom javne nabave i ugovora, izbacivanjem klijentelističkog modela pri njihovom ugovaranju, i podizanjem učinkovitosti ljudskih resursa. Gradom se mora financijski upravljati mnogo transparentnije nego do sad, i u interesu građana, a ne klijentelističkih skupina bliskih proračunu!

Zagreb je i dalje hrvatski rekorder po prirezu na dohodak, s 18 %. Taj je prirez u gradu Dubrovniku iznosio visokih 15 %, no prije 7 godina je smanjen na 10 %, a u nekim gradovima poput Svete Nedelje je ukinut, na zadovoljstvo građana i poduzetnika.

No, ono što je važno jest kako se novac troši. Gradski proračun je rastao godinama, kako je rastao grad i primanja njegovih stanovnika. Ipak, naša analiza javno dostupnih dokumenata – proračuna, rebalansa, i izvješća državne revizije – pokazuje neke jako čudne stvari. Na primjer, u III. rebalansu proračuna za 2020. rezervirano je 5.500.000,00 kuna samo za održavanje fotokopirnih uređaja te 12.000.000,00 kuna za nabavu informatičkih programskih alata. Ili to da je trošak idejnog rješenja za gradski projekt središta Trešnjevke povećan s 950.000,00 kuna na čak 6.000.000,00 kuna, dakle, za više nego šest puta! Nadalje, samo jednom članu povjerenstva za tehničke preglede isplaćuju se naknade u bruto iznosu od 6.804.264,00 kuna.

A da ne govorimo da Grad Zagreb trenutačno, uz svoje zaposlene odvjetnike, ima ugovor s još 215 odvjetničkih ureda! Gradski su prostori, našla je državna revizija, davani na korištenje bez provođenja javnog natječaja, a gradska imovina nije adekvatno registrirana ni upisana te su otvorene mnoge mogućnosti za malverzaciju. Najgore od svega, sredstva su trošena nenamjenski – pa je novac za ugrožene potresom trošen za ugošćavanja i financiranje raznih manifestacija!

Sve je to javno dostupno, crno na bijelo. Potvrdila su se naša strahovanja da će novac namijenjen za pomoć nakon potresa biti prenamijenjen i potrošen. Tog novca više nema, a Zagreb sad čeka europska sredstva, za koja je pitanje kada će stići i kome, a da pritom Grad nije napravio ništa da bi pomogao pogođenima potresom.

Usto, ukupan dug Grada je 4 milijarde kuna, od čega 1,7 milijardi u financijskim sredstvima – to je trećina gradskog proračuna.

Mi želimo skinuti veo tajne s načina na koji se vodi financiranje grada. Novac Grada je vlasništvo njegovih građana, i njime treba raspolagati brigom dobrog gospodara, što sad nije slučaj. Zato ćemo prvo provesti financijsku forenziku, utvrditi stvarno stanje blagajne i duga, te pristupiti hitnoj racionalizaciji gradskih rashoda. Rastrošnost ove vrste mora postati prošlost Grada, proračun treba uravnotežiti.

Mi želimo donijeti prosperitet i pravednost svim građanima. Zato Domovinski pokret želi velike gubitke u planu aktualne Gradske uprave, koje ona nastoji pokriti prodajom vrijedne imovine Grada, zamijeniti odgovornim konceptom gospodarenja javnim novcem.

Neodrživo je stanje u kojem samo ugovori za javnu nabavu iznose 25 milijardi kuna, a pola njih je kontaminirano. Iznos od 3% prireza pokriva tek 0,5% ugovora o javnoj nabavi! Upravo stoga, smanjenje prireza na 15% ne bi značajno opteretilo financije Grada – a građanima bi i te kako pomoglo!

Gdje možemo uštedjeti, a pritom istovremeno podići kvalitetu života u gradu, unaprijediti socijalna prava, promet, poduzetništvo? Prije svega, osnivanjem snažnog revizijskog tijela s kvalitetnim kadrom izravno povezanog s pravosuđem: Digitalnim povezivanjem internih kontrola proračuna s planom proračuna osigurala bi se transparentnost, a revizija postojećih ugovora i javne nabave te poseban pravilnik o njoj koji bi spriječio promjene, odnosno povećanje cijene nakon što je ugovor potpisan, važan su dio našeg plana. Bitno je spriječiti klijentelizam kod sklapanja ugovora!

Trenutačno više od 50 % gradske imovine uopće nije popisano, zato nam treba jača kontrola upravljanja imovinom, i jačanje transparentnosti kod dodjele potpora i donacija koje se trenutno dijele “po babi i stričevima”. Uvest ćemo sustav anonimne prijave za kaznena dijela u Holdingu kako bismo spriječili evidentnu korupciju u njemu.

U Holdingu i upravi je previše ljudi, a njihova je učinkovitost premala, zato nam treba nova sistematizacija radnih mjesta. Isto tako, potrebno je reprogramirati postojeće dugoročne kredite uz niže kamate, i bolje iskorištavati EU fondove. Grad se mora početi financirati iz drugih izvora, poput nacionalnih i međunarodnih natječaja. Postignute uštede u proračunu iskoristit će se za povećanje kvalitete usluge građanima, poput ulaganja u unaprjeđenje prometa, kvalitetu okoliša, potporu poduzetništvu.

Jednom kad uspostavimo odgovorno upravljanje gradskom blagajnom i javnim vlasništvom Grada Zagreba dugoročno ćemo osigurati održive javne financije i osloboditi puni investicijski potencijal Grada Zagreba za stvaranje moderne metropole i podizanje kvalitete života građana.

To ćemo ostvariti boljom kontrolom javne nabave i ugovora, izbacivanjem klijentelističkog modela pri njihovom ugovaranju, i podizanjem učinkovitosti ljudskih resursa. Gradom se mora financijski upravljati mnogo transparentnije nego do sad, i u interesu građana, a ne klijentelističkih skupina bliskih proračunu, ističe Škoro u svome programu za lokalne izbore.

Foto: Božidar Bebek

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI