SAD slavi Dan nezavisnosti: Biden obilježava pobjedu nad pandemijom koronavirusa

SAD slavi Dan nezavisnosti: Biden obilježava pobjedu nad pandemijom koronavirusa

Amerikanci vole slaviti svoje praznike i rade to tako da svi znaju za njih. Jedna od najvećih proslava je ona 4. srpnja kada SAD slavi Dan nezavisnosti – dan kad je donesena Američka deklaracija o neovisnosti 1776. godine kojom su proglasili nezavisnost od Velike Britanije u tome američkom duhu, njihov predsjednik Joe Biden organizira u nedjelju, u povodu Dana neovisnosti, veliku proslavu u Bijeloj kući s puno gostiju, roštiljom i vatrometom.

Biden (78) je na proslavu Dana neovisnosti 4. srpnja pozvao tisuću njegovatelja, radnika, vojnika i njihovih obitelji, što je prošle godine bilo nezamislivo, unatoč zabrinutosti zbog širenja delta varijante virusa koja potječe iz Indije.

U godinu dana dogodio se spektakularan zaokret: od zemlje koju je pandemija najteže pogodila, odnijevši više od 600.000 ljudskih života, Sjedinjene Države postale su uzor po poboljšanju zdravstvene situacije i gospodarskom oporavku.

“Amerikanci imaju dobrih razloga za slavlje”, ocijenio je Jeff Zients, koordinator Bijele kuće za borbu protiv covida-19.

Joe Biden želio je biti na čelu tog pokreta, neumorno zagovarajući nošenje zaštitnih maski i cijepljenje te pripremivši golem plan oporavka u vrijednosti dva bilijuna američkih dolara, što je dosad neviđeno.

Deklaracija o nezavisnosti

Deklaracija o nezavisnosti, akt kojim je proglašena neovisnost 13 američkih kolonija o britanskoj vladavini; to je prvi formalni akt nekoga predstavničkog tijela kojim je proglašeno načelo narodnoga suvereniteta. Deklaraciju je 4. srpnja 1776. donio Drugi kontinentalni kongres održan u Philadelphiji; taj se dan u SAD-u poslije počeo slaviti kao nacionalni praznik Dan neovisnosti. Na sadržaj Deklaracije najviše je utjecao Th. Jefferson. Deklaracija se zasniva na postavkama škole prirodnoga prava i filozofiji J. Lockea dok je po strukturi slična europskim feudalnim poveljama slobode, napose engleskoj Povelji prava iz 1688 (Bill of Rights). Deklaracija u uvodnom dijelu proglašava neotuđiva prirodna prava čovjeka na jednakost, život, slobodu i traženje sreće, pravo naroda na neovisnost i slobodan izbor vladavine te pravo naroda na pobunu i smjenu tiranske vlasti. Potom nabraja tridesetak povreda prava kolonija koje je počinio britanski kralj, čime opravdava njihovu pobunu; završava proglašenjem da su ujedinjene kolonije slobodne i neovisne države. Deklaracija je bila bitan korak prema stvaranju SAD-a, njome su postavljena temeljna načela američke demokracije, koja je razradio Ustav SAD-a 1787., a utjecala je na političke dokumente Francuske revolucije, osobito na Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina 1789.

Autor/ Totalno/ Izvor/ Hina/ Foto: The White House

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI