SAD se suočava s vremenskom utrkom kako bi dao ogromnu sigurnosnu pomoć Ukrajini s novim ruskim napadom koji se nazire

Američki dužnosnici suočavaju se sa novim pitanjima o tome hoće li veliki paket pomoći Ukrajini stići dovoljno brzo i hoće li biti dovoljan da podrži ukrajinske snage u onome što se pretvara u dugotrajni rat s Rusijom.

Ukrajina se priprema za očekivanu eskalaciju ruskih napada u regiji Donbas na istoku zemlje. Dok se pokušavaju prilagoditi tom izazovnom novom terenu, SAD pojačava svoju predanost pomoći – šalje dodatnih 800 milijuna dolara vrijednog oružja i streljiva u paketu koji uključuje dodatne helikoptere Mi-17, topove Haubice, nekoliko stotina dronova Switchblade , protutopnički radarski sustavi i zaštitna oprema za zaštitu od potencijalnih kemijskih napada.

Ali dobivanje te pomoći u ruke ukrajinskih oružanih snaga sada se suočava s utrkom s vremenom.

Novi satelitski snimci zabilježili su sve veći broj ruskih vojnika i oklopnih vozila koji se ulijevaju u istočnu Ukrajinu – teritorij na kojem Rusija ima mnogo više prednosti nego u svom ranijem napadu na sjevernu Ukrajinu i glavni grad Kijev – dok ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje pokazuje da upotrijebit će sva potrebna sredstva da ispuni svoje ambicije za stjecanje kontrole nad tom regijom.

Nova runda topništva i streljiva dovela je ukupnu američku vojnu pomoć Ukrajini na 3,2 milijarde dolara otkako je Bidenova administracija preuzela dužnost. Napore SAD-a potaknula je u srijedu najava Europske unije o dodatnih 544 milijuna dolara vojne potpore Ukrajini – uključujući vojnu i osobnu zaštitnu opremu, gorivo i pribore za prvu pomoć — čime je ukupna pomoć povećana na 1,63 milijarde dolara.

Tiskovni tajnik Pentagona John Kirby naglasio je da su SAD skrojile vlastiti popis kako bi udovoljile specifičnim zahtjevima Ukrajine, kako bi zemlji dale “sve moguće prednosti u ovoj borbi koja dolazi” u regiji Donbasa. No, također je priznao da će određene velike stavke na popisu – uključujući haubice i protutopničke radarske sustave – zahtijevati dodatnu obuku ukrajinskih vojnika uključujući američke trupe.

Napomenuo je tijekom brifinga u srijedu da će Rusija vjerojatno pokušati upotrijebiti tenkove, dalekometnu vatru i topništvo “kako bi postigla neke od svojih ciljeva prije nego što angažira kopnene trupe” u području koje je ravnije, otvorenije i “malo poput Kansasa”. Novi teren znači da su se ukrajinske potrebe za oružjem promijenile dok se priprema za sljedeću bitku, rekao je.

“Pokrenut ćemo ovo što brže možemo”, rekao je Kirby kada ga je Barbara Starr iz CNN-a pritisnula o tome hoće li pomoć biti prekasna. Tvrdio je da još uvijek postoji prozor jer Rusi “nisu u potpunosti spremni” za njihov ponovni napad u Donbasu: “Iskorištavamo svaki dan, svaki sat da ove stvari stignemo tamo što je brže moguće.”

Kirby je odbio ponuditi procjenu koliko će vremena SAD imati da pomogne da se nova pomoć premjesti na mjesto prije nego što bude potrebna, ali je napomenuo da je prethodna sigurnosna pomoć poslana samo četiri do šest dana nakon što su paketi odobreni.

“Svjesni smo sata i znamo da vrijeme nije naš prijatelj”, rekao je.

Pentagon je u srijedu ugostio izvršne direktore osam najvećih vojnih izvođača kako bi shvatili kako brže naoružati Ukrajinu, prema očitavanju tajnog sastanka.

Situacija u Mariupolju postaje strašna

Hitnost trenutka naglašena je slabom situacijom s kojom se Ukrajina suočava s nedostatkom svojih resursa dok se strateški lučki grad Mariupol — glavni ruski cilj koji je razoren granatiranjem – koleba na rubu.

Gradski gradonačelnik rekao je u srijedu da čak 180.000 ljudi čeka na evakuaciju, mnogi zarobljeni bez odgovarajućeg pristupa hrani, vodi i struji, ali u srijedu nije bilo operativnih humanitarnih koridora jer su ruske snage blokirale autobuse za evakuaciju koji bi bili izlaz , prema zamjenici ukrajinskog premijera Iryni Vereshchuk.

A dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden izjavio da se u Ukrajini odvija “genocid”, razmjere zločina s kojima se ukrajinski narod susreće izoštreni su u izvješću Organizacije za europsku sigurnost i suradnju na 110 stranica.

List je detaljno opisao “jasne obrasce” kršenja međunarodnog humanitarnog prava od strane ruskih snaga u Ukrajini, a uključio je i zastrašujući prikaz žene koja je rekla da ju je više puta silovao “u prisutnosti svog malog djeteta” pijani ruski vojnik koji je ubila svog muža. Bila je to samo jedna od mnogih optužbi za silovanje, uključujući grupna silovanja, od strane ruskih vojnika diljem Ukrajine od početka sukoba.

Američki veleposlanik pri OESS-u Michael Carpenter rekao je da izvješće dokumentira “katalog nečovječnosti koje su počinile ruske snage u Ukrajini” otkrivajući izravno ciljanje civila, pogubljenja, napade na bolnice i medicinske ustanove te prisilno deportaciju civila u Rusiju.

Bijela kuća brani Bidenov komentar o ‘genocidu’

Kako međunarodni bijes raste, Biden je sada otišao dalje od nekih svojih europskih saveznika – pa čak i čelnika u vlastitoj administraciji – definirajući jezive ruske postupke kao genocid. No, iako je ta pozicija stvorila prekid veze s nekim europskim saveznicima, Bijela kuća nije odustala od Bidenove procjene u srijedu.

Glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki rekla je da je predsjednik govorio o “onome što osjeća jasnim kao dan u smislu zločina koji se događaju na terenu”. Pravni proces za utvrđivanje je li se genocid dogodio nastavit će se prema vlastitom rasporedu, rekli su američki dužnosnici, a Bidenova izjava neće promijeniti američku politiku.

Ali, dodala je Psaki, “On je predsjednik Sjedinjenih Država i vođa slobodnog svijeta i dopušteno mu je iznijeti svoje stavove kad god želi.” Kasno u srijedu, kanadski premijer Justin Trudeau ponudio je podršku Bidenu u izražavanju njegovih stavova, navodeći da je “apsolutno ispravno da sve više i više ljudi” koristi riječ “genocid” za opisivanje ruskih postupaka. Ali Trudeau je odlučio ne koristiti taj izraz kako bi opisao situaciju.

Iako bi Bidenov stav mogao odražavati osjećaj užasa koji mnogi Amerikanci osjećaju dok su gledali događaje u Ukrajini, bio je u izrazitoj suprotnosti s pristupom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je sugerirao da primjedba nije bila od pomoći u srijedu jer je želio ostati na neutralnijem terenu.

“Želim nastaviti pokušavati, koliko god mogu, zaustaviti ovaj rat i obnoviti mir”, rekao je Macron. “Nisam siguran da eskalacija retorike služi tom cilju.”

Putin ide naprijed bez brige kako kritike rastu

No, nade u ponovnu izgradnju mira ili uvjeravanje Putina da promijeni svoj kurs postaju sve udaljenije iz dana u dan dok ruski čelnik nastavlja s kampanjom laži i propagande, naizgled imun na kritike upućene u njegovu smjeru.

Ranije ovog tjedna, Putin je izjavio da su mirovni pregovori s Ukrajinom u “slijepoj ulici” i nastavio je odbacivati ​​izvještaje o zločinima u Buchi kao lažne, iako je CNN svjedočio masovnoj grobnici u tom predgrađu Kijeva, kao i scenama tijela prljajući ulice. Kremlj je također odbacio Bidenovu optužbu da se u Ukrajini događa genocid, nazvavši to “neprihvatljivim” pokušajem “iskrivljavanja situacije”.

Putin je pokazao svoj izobličeni pogled na stvarnost tijekom virtualnog sastanka o razvoju Arktika u srijedu, gdje je umanjio značaj ekonomske boli nanesene njegovoj zemlji sankcijama i inzistirao da je “odbijanje niza zapadnih zemalja da se uključe u normalnu suradnju, uključujući i rusku energiju resursa”, stvarala je “pravu energetsku krizu” koja bi mogla koristiti Rusiji.

“Naravno, čak i mi nailazimo na probleme”, rekao je Putin, istaknuvši probleme koji proizlaze iz inflacije u SAD-u i Europi, “ali za nas se otvaraju alternativne mogućnosti, opcije, novi prozori mogućnosti.”

Jedno područje u kojem se čini da je Putin napravio ozbiljnu pogrešnu procjenu su njegovi pokušaji da oslabi NATO, vojni savez predvođen SAD-om. Na početku rata jasno je dao do znanja da je jedan od njegovih ciljeva bio vratiti granice NATO-a na mjesto gdje su bile 1990-ih.

Umjesto toga, ovog tjedna pojavili su se novi znakovi da bi se Finska i Švedska, koje su trenutno nesvrstane, uskoro mogle pridružiti NATO-u – što naglašava kako bi ruska invazija na Ukrajinu u konačnici mogla slomiti neke od širih Putinovih ambicija.

U novom izvješću finske vlade predstavljenom parlamentu zemlje, dužnosnici su zaključili da bi, ako Finska i Švedska postanu punopravne članice NATO-a, “porastao prag za korištenje vojne sile u regiji Baltičkog mora”, čime bi se poboljšala “stabilnost regije u dugoročno.” Ako se Finska, koja dijeli granicu s Rusijom od više od 800 milja, pridruži savezu, navodi se u izvješću, ta bi zemlja “bila dio NATO-ove kolektivne obrane i bila bi pokrivena sigurnosnim jamstvima sadržanim u članku 5.”

U isto vrijeme, izvješće je priznalo kako bi taj potez naljutio Rusiju, stvarajući “rizike koje je teško predvidjeti”.

Na konferenciji za novinare u srijedu, finska premijerka Sanna Marin rekla je da će zemlja donijeti odluke u roku od “tjednima, a ne mjesecima”. Švedska priprema vlastitu analizu sigurnosne politike za koju se očekuje da će biti gotova do kraja svibnja.

U ovom mračnom i obeshrabrujućem sukobu, izgledi za jačanje NATO saveza koji bi mogao obuzdati Putinovu žeđ za moći bila bi jedna od rijetkih srebrnih linija za Zapad koji se do sada pojavio.

Analiza Maeve Reston, CNN/ Foto: Screenshot/ Ilustracija