Ressler žali zbog bojkota rasprave eurozastupnika SDP-a o Hrvatskoj

Ressler žali zbog bojkota rasprave eurozastupnika SDP-a o Hrvatskoj

Hrvatski europarlamentarac Karlo Ressler u četvrtak je izrazio žaljenje što na sinoćnjoj raspravi u Europskom Parlamentu o humanitarnoj situaciji izbjeglica na vanjskim granicama EU-a, uključujući granicu Hrvatske i BiH, osim zastupnika HDZ-a nije sudjelovao niti jedan drugi hrvatski zastupnik.

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu oštro se raspravljalo o humanitarnoj situaciji izbjeglica na vanjskim granicama Europske unije, a dobar dio rasprave odnosio se na situaciju na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

“U raspravi je sudjelovalo i četvero zastupnika HDZ-a, ali nažalost niti jedan drugi hrvatski zastupnik”, priopćio je u četvrtak Ressler.

Prema njegovim riječima, Hrvatska se uz Grčku danas suočava s najvećim nezakonitim migracijskim pritiskom na svojim granicama i to nije pitanje jedne političke stranke nego je to pitanje od nacionalne važnosti koje ima učinak i na sigurnost hrvatskih građana i naš ulazak u Schengen.

“Zato je pogotovo nejasno i potpuno neprihvatljivo da eurozastupnici SDP-a nisu željeli izreći svoje mišljenje dok su članovi njihovog Kluba socijaldemokra (S&D) neutemeljeno blatili Hrvatsku i nastojali narušiti hrvatski imidž pred europskom javnošću”, dodao je Ressler.

“Često se poziva na suradnju hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu na pitanjima od nacionalnog značaja. Sigurnost hrvatskih građana i jučerašnja rasprava je sigurno jedno od takvih pitanja tako da su naši hrvatski kolege morali sudjelovati”, dodao je.

Izrazio je očevikanje da se ubuduće uključe u rasprave i unutar svojih Klubova i na sjednicama te da se suprotstave pokušajima političkih pritisaka koji nastoje promijeniti politiku učinkovite zaštite hrvatske i europske granice od nezakonitih prelazaka.

U spomenutoj raspravi, zastupnici uglavnom zelenih i lijevih grupacija prozvali su Hrvatsku za nehumano postupanje prema migrantima na granici s BiH i pozvali Europsku komisiju da provede istragu tih navoda, ili da se u Hrvatskoj uspostavi neovisni mehanizam za nadzor, što, kako je rečeno službeni Zagreb ne želi prihvatiti.

Cornelia Ernst iz Europske ujedinjene ljevice/ Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL) je ustvrdila da hrvatska policija  muči i tuče izbjeglice, prijeti im oružjem i tjera na njih pse, da im oduzima novac, mobitele i sve što imaju od vrijednosti”, priznavši, međutim, da uropska granična politika mora biti zajednička politika i ne može se na teret stavljati samo jednoj Hrvatskoj.

“Mogu čak i shvatiti da je Hrvatska s obzirom na katastrofu u grčkim hot spotovima učinila sve da spriječi i ne postane novi europski hot spot ali sve to još uvijek ne daje pravo hrvatskoj graničnoj policiji da muči i tuče izbjeglice, prijeti im oružjem i tjera na njih pse, da im oduzima novac, mobitele i sve što imaju od vrijednosti”, kazala je Ernst.

Zastupnici Tomislav Zovko, Karlo Ressler, Sunčana Glavak i Željana Zovko odlučno su odbacili te navode, ističući da Hrvatska nema žicu i barikade za razliku od ostalih zemalja te jedini prema kojima je hrvatska policija nemilosrdna su krijumčari i oni koji se žele obogatiti na tuđoj nesreći.

Sokol je istaknuo kako je prošle godine na hrvatskim granicama uhićeno 995 krijumčara ljudi “te da možda i ta praksa nekima ovdje smeta”.

Zastupnik Zelenih Erik Marquardt je rekao kako o  nasilnom odvraćanju migranta na granici “ne govore samo pojedinačne nevladine organizacije nego i europska delegacija u BIH i UNHCR, pa čak i hrvatske državne institucije”, a Zovko ga je pak prozvala za laganje.

“Ovo što govorite je otvorena laž. Tako štetite pravim tražiteljima azila, koristite ove ljudske tragedije i prokazujete Hrvatsku”, kazala je Zovko na raspravi.

Ressler,  koji je i član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, poručio je da  “niti Hrvatska niti Europska unija ne smiju popustiti političkim pritiscima koji nastoje promijeniti politiku učinkovite zaštite granice od nezakonitih prelazaka, jasno uz zaštitu ljudskog dostojanstva”.

Zeleni su uoči rasprave za Hinu kazali da začuđuje što, unatoč potkrijepljenim navodima o nasilnom odvraćanju, članice EU-a poput Njemačke hvale Hrvatsku i traže da EU i njene članice prestanu žmiriti na tu humanitarnu situaciju na svojim granicama”.

Krajem listopada prošle godine u Zagrebu je boravio bavarski ministar unutarnjih poslova Joachim Herrman  te zahvalio hrvatskoj policiji na zaštiti europske granice, ali i izrazio zabrinutost povećanjem broja ilegalnih imigranata na zapadnobalkanskoj ruti, poručivši da se situacija iz jeseni 2015. više ne smije ponoviti u ni Bavarskoj ni u Njemačkoj.

Tom je prilikom čestitam Hrvatskoj na zelenom svjetlu Europske komisije (EK) u vezi ispunjavanja tehničkih uvjeta za pristupanje Schengenu”

Krajem siječnja ove godine njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer rekao je  nakon sastanka s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem kako Hrvatska ispravno štiti granicu te da nema prigovore na postupanje hrvatske policije prema migrantima.

U studenome, na kongresu europskih pučana u Zagrebu, na  optužbe o postupanju hrvatske policije prema migrantima, kancelarka Angela Merkel je odgovorila da se “perspektiva zemlje koja štiti vanjsku granicu Europske unije razlikuje od one koju imaju članice u srcu Schengenskog prostora”.

Prošle godine migrantski pritisak na istočnomediteranskim rutama se povećao za 50 posto u odnosu na prethodnu godinu dok je na zapadnom Balkanu bilo više od 14.000 ilegalnih prelazaka,104 posto više u odnosu na 2018.

U 2019. broj ilegalnih prelazaka vanjskih granica EU-a  procjenjuje se na 139.000, 6 posto više u usporedbi s istim razdobljem prethodne godine, a posebno zabrinjava  stanje u BiH, gdje se na sjeverozapadu te zemlje nalazi više od 8000 migranata, i na grčkim otocima gdje se nalaze više od 40.000 migranata. (Hina)

Foto: Božidar Bebek

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI