Prihvaćanje fiskalnog pakta prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske eurozoni

Prihvaćanje fiskalnog pakta prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske eurozoni

Danas je u Banskim dvorima održana 72. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljene su trideset i dvije točke dnevnog reda.

Ministar financija Zdravko Marić predstavio je Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj uniji između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Mađarske, Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske i Kraljevine Švedske, kazavši da se njegovim prihvaćenjem ostvaruje prvi pravni preduvjet približavanja Hrvatske europodručju i monetarnoj uniji.

„Hrvatska je protekle dvije godine dosegnula dosta visoki stupanj realne konvergencije, uz već tradicionalnu stabilnost cijena i tečaja. Protekle dvije godine zabilježeno je i značajno poboljšanje rezultata javnih financija, što je također poznati uvjeti za samo uvođenje eura“, pojasnio je ministar Marić, dodavši da je prije samog formalnog ulaska u eurozonu potrebno ući u tečajni mehanizam (ERM II).

Pojasnio je da ovim ugovorom Hrvatska preuzima obveze koje proističu iz glave pet tog ugovora, a koji se odnose na sudjelovanje na sastancima na vrhu država europodručja. Tako će najmanje dva puta godišnje predsjednik Vlade RH biti na tim sastancima na kojima će se raspravljati o konkurentnosti džrava članica, izmjenama i novim pravilima koaj će se primjenjivati na europodručje i kao i specifičnim pitanjima koji se odnose na provedbu ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju.

‘Fiskalni pakt’ definira uvjete koje moraju ispuniti članice eurozone u vezi njihove proračunske politike. Ostale države EU-a mogu sudjelovati ako žele, a od 28 država EU-a, samo Češka, Hrvatska i Ujedinjena Kraljevina nisu dosad potpisale sporazum.

Taj ugovor podupire reformirani Pakt o stabilnosti i rastu, prema kojemu proračunski deficit ne smije biti veći od 3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a javni dug mora biti ispod 60 posto BDP-a.

Međuvladin sporazum ima tri glavna cilja, a prvi je da državni proračun budu uravnotežen ili u plusu. Kako bi poštovale to “pravilo uravnoteženog proračuna”, države moraju održavati strukturni deficit na 0,5 posto BDP-a ili ispod toga.

Vlade moraju uvesti automatski korektivni mehanizam kojega aktivira bilo koje odstupanje od pravila uravnoteženog proračuna. To znači da se korektivne mjere poduzimaju automatski ako proračun odstupa od planiranog.

Države mogu privremeno biti izuzete iz pravila uravnoteženog proračuna u iznimnim okolnostima, kao što je teška gospodarska kriza. Nadalje, ako je javni dug neke države znatno ispod referentne vrijednosti iz Pakta o stabilnosti i rastu od 60 posto BDP-a, toj se državi može odobriti veći strukturni deficit do 1 posto BDP-a.
Državama EU-a može se suditi pred Sudom Europske unije ako ne zadovolje te uvjete. Sud može uvesti financijske sankcije državama koje ne poštuju njegove odluke.

Drugi je cilj ‘fiskalnog pakta’ poboljšati utjecaj preporuka Europske komisije kada proračunski deficiti država u eurozoni postanu preveliki. Međuvladin sporazum obvezuje zemlje EU-a, tijekom glasovanja u Vijeću EU-a, na usvajanje nepromijenjenih prijedloga i preporuka Komisije o proceduri prekomjernog deficita.

Treći je cilj poboljšati koordinacije nacionalnih gospodarskih politika. Međuvladin sporazum od vlada zahtijeva da unaprijed prijave Komisiji i Vijeću EU-a svoje planove zaduživanja. Uz to, međusobno moraju unaprijed raspraviti i koordinirati svoje planove za veće gospodarske reforme.

Prvi korak na putu prema eurozoni je ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II), svojevrsnu čekaonicu za euro. Pri ulasku u ERM II utvrđuje se centralni paritet buduće zamjene nacionalne valute eurom, ali tržišni tečaj domaće valute do uvođenja eura može fluktuirati široko, +/-15 posto.

Zemlja kandidatkinja za euro u ERM II mora ostati najmanje dvije godine prije zamjene.

Hrvatskom saboru upućen je Prijedlog zakona o komunalnom gospodarstvu, kojim se uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje komunalne infrastrukture, održavanje komunalnog reda i druga pitanja značajna za komunalno gospodarstvo.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar naglasio je da će ovim Prijedlogom osigurati normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave.

Donošenjem predloženog zakona uspostavit će se sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima kojima se uređuje opskrba vodom i odvodnja, gospodarenje otpadom, pogrebnička djelatnost, javna nabava, koncesije i pružanje usluga, te s posebnim zakonima kojima se uređuju pitanja komunalnog gospodarstva.

Potpredsjednik Vlade Štromar kazao je da će se urediti i pitanje značaja komunalnog gospodarstva za život i rad u jedinicama lokalne samouprave i načela na kojima se mora temeljiti komunalno gospodarstvo, pitanja organizacijskih oblika u kojima se obavljaju komunalne djelatnosti i pitanja vezana uz obavljanje tih djelatnosti, pitanja vezana uz građenje i održavanje komunalne infrastrukture, uključujući i financiranje, te s tim u vezi pitanja vezana uz razrez i naplatu komunalnog doprinosa i komunalne naknade.

Zakon o komunalnom gospodarstvu uskladit će se sa Zakonom o javnoj nabavi kojim su u hrvatski pravni sustav preuzeta direktiva Europske unije koja uređuje javnu nabavu, a osigurat će se i normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave.

Također, omogućit će se jednostavno i brzo evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do stupanja na snagu novog Zakona o komunalnom gospodarstvu.

Obrazlažući Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Središnjem registru osiguranika, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić kazao je da se njime proširuju postojeće ovlasti Središnjeg registra osiguranika (REGOS), kako bi se provelo povezivanje podataka i raspored po osiguranicima, koji imaju nepovezane uplate doprinosa za obvezna mirovinska osiguranja temeljem individualne kapitalizirane štednje, u propisanim slučajevima, što će u konačnici rezultirati smanjenjem nepovezanih uplata evidentiranih na privremenom računu REGOS-a i većim iznosom proslijeđenih sredstava doprinosa u obvezne mirovinske fondove

Također, proširuje se namjena sredstava od naknada koju REGOS zaračunava obveznim mirovinskim društvima za obavljanje aktivnosti vezanih uz vođenje jedinstvenog računovodstva osobnih računa članova mirovinskih fondova i na druge aktivnosti i poslove REGOS-a koje su u vezi s vođenjem jedinstvenog računovodstva osobnih računa.

Saboru je upućen i Prijedlog zakona o potvrđivanju Ugovora između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Kazahstana o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i sprječavanju izbjegavanja plaćanja poreza na dohodak. Ministar Zdravko Marić izvijestio je da su Ugovorom  postignute brojne olakšice pri oporezivanju svih vrsta prihoda, kao i poboljšanje uvjeta za povećanje međusobne razmjene dobara i usluga te povećanje stupnja ukupne gospodarstvene aktivnosti obiju država.

Vlada je donijela Strategiju procjene učinaka propisa za razdoblje od 2018. do 2023. godine, kojom se osigurava dugoročni razvoj procjene učinaka propisa u zakonodavnom postupku s ciljem donošenja boljih, kvalitetnijih i svrsishodnijih zakona za građane i razvoj poslovanja uz punu garanciju pravne sigurnosti i vladavine prava. Također, usvojen je Plan zakonodavnih aktivnosti za 2018. godinu.

Na sjednici je raspravljen i Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2018. godinu te Prijedlog plana usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2018. godinu.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić predstavio je Zaključak o prihvaćanju inicijative Ministarstva zdravstva o pokretanju aktivnosti u vezi s prikupljanjem financijskih sredstava namijenjenih nabavi lijekova za liječenje rijetkih i/ili teških bolesti koji se ne nalaze na listama lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Pojasnio je da se u većini slučajeva radi se o novim, nedavno odobrenim inovativnim lijekovima, koji su u pravilu registrirani centraliziranim postupkom od strane Europske komisije, na preporuku Europske agencije za lijekove. Dobivanjem odobrenja za stavljanje u promet centraliziranim postupkom za sve države članice Europske unije, ovi lijekovi su automatski registrirani u Republici Hrvatskoj i mogu se primjenjivati i za liječenje pacijenata u Republici Hrvatskoj.

S obzirom na iznimno visoku cijenu tih lijekova, a radi omogućavanja liječenja pacijenata u Republici Hrvatskoj i povećanja njihove dostupnosti svim pacijentima za koje postoji stručno-medicinska opravdanost primjene, Ministarstvo zdravstva daje inicijativu, sukladno praksi u drugim europskim državama, o pokretanju aktivnosti prikupljanja dodatnih financijskih sredstava za potrebe nabavke predmetnih lijekova.

Posebno stručno povjerenstvo koje imenuje ministar zdravstva procjenjivat će stručno-medicinsku opravdanost primjene lijeka za svakog pojedinog bolesnika oboljelog od rijetke i/ili teške bolesti, te nakon analize temeljene na provedenoj opsežnoj dijagnostičkoj obradi i medicinskim indikacijama za primjenu lijeka u slučajevima kada je indicirano preporučit će i odobriti primjenu lijeka.

Obrazlažući Uredbu o kriterijima za dodjeljivanje državnih nagrada za vrhunska sportska postignuća, državna tajnica Središnjeg državnog ureda za šport Janica Kostelić istaknula je da se njome, između ostalog, povećava iznos nagrada koji se dodjeljuju  sportašima, sportskim ekipama i djelatnim stručnim sportskim osobama, u pojedinačnim i ekipnim sportovima, ovisno o rangu (olimpijske igre, paraolimpijske igre, olimpijske igre gluhih, svjetska i europska natjecanja) i vremenskom ciklusu natjecanja (četverogodišnji, dvogodišnji i godišnji) i to za 100 posto dosadašnjeg iznosa te se usklađuje iznos nagrada za sportaše u pojedinačnim i ekipnim sportovima.

Dopunjena je i Uredba o tarifi upravnih pristojbi. Ministar financija Zdravko Marić podsjetio je kako je Vlada još kod donošenja porezne reforme poručila da joj je cilj pojednostavljenje i administrativno rasterećenje posebice kada su u pitanju građani.

U tom je kontekstu spomenuo i prije desetak dana donesene izmjene i dopune Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, kojima je, uz olakšavanje postupka prijenosa rabljenih vozila, regulirano i da će se prilikom kupnje takvih vozila plaćati naknada odnosno upravna pristojba umjesto dosadašnjeg posebnog poreza (trošarine).

Do sada se, naime, prilikom kupnje rabljenog vozila plaćao posebni porez ovisno o vrijednosti auta (pet posto tržišne cijene), dok će se od 1. siječnja 2018. godine plaćati upravna pristojba i to prema snazi motora (u kilovatima ili kubičnim centimetrima) i starosti automobila.

Sam iznos upravne pristojbe Vlada je regulirala danas donesenom uredbom o dopuni Uredbe o tarifi upravnih pristojbi, a ta će se pristojba prema kretat će se od jedne kune po kilovatu (KW) za automobile starosti od 21 do 30 godina do 50 kuna po KW za automobile do jedne godine starosti.

„Procjenjuje se da će na godišnjoj razini to značiti smanjenje prihoda za oko sto milijuna kuna, što je praktično prepolavljanje iznosa iz prošle godine“, istaknuo je ministar Marić.

Podsjetio je i da je izmjenama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila, koje će stupiti na snagu početkom iduće godine, pojednostavljen postupak prijenosa vlasništva te će se upravna pristojba plaćati u tijelu nadležnom za registraciju.

Sada promjena vlasništva nad rabljenim vozilom uključuje tri-četiri koraka – kod javnog bilježnika ovjerava se potpis na kupoprodajnom ugovoru, u ispostavi Porezne uprave se izdaje rješenje o razrezu poreza koji se plaća u baci, pošti, Fini i sl., a potom se u MUP-u obavlja prijenos vlasništva. Prema izmjenama Zakona za to će ubuduće trebati samo jedan korak jer će se upravna pristojba plaćati u trenutku registracije, podsjetio je ministar Marić, dodavši kako je iznos upravne pristojbe unaprijed poznat i utvrđen u tablici odnosno uredbi koju je danas donijela Vlada.

Smanjenju administrativnog opterećenja građana i poduzetnika treba pridonijeti još jedna novina Uredbe – oslobađanje od plaćanje upravne pristojbe za potvrda, obrazaca i drugih javnih isprava koje se izdaju elektroničkim putem u sustavu ePorezna.

Naime, sada se na zahtjeve za takve potvrde ili obrasce ne plaća pristojba, ali se na same potvrde plaćala pristojba oko 20 kuna, dok bi po novome potvrde, obrasci i druge javne isprave koje se izdaju u sustavu ePorezna bili oslobođeni pristojbe.

„Namjera nam je jako povećati postotak komunikacije s poduzetnicima elektroničkim putem, cilj nam je to povećati na oko 90 posto“, zaključio je ministar.

Vlada je donijela Odluku o osnivanju Povjerenstva za osiguranje adekvatne infrastrukture za provođenje kliničke pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu. Zadaća Povjerenstva je analiza stanja i utvrđivanje potreba za razvojem kliničke pedijatrijske skrbi u Gradu Zagrebu te davanje prijedloga rješenja s financijskim učincima i izvorima financiranja, uključujući i moguću izgradnju nacionalne dječje bolnice u Zagrebu.

Donesena je i Odluka o osnivanju Inovacijskog vijeća za industriju Republike Hrvatske, čija je zadaća koordinacija i usmjeravanje operativne provedbe utvrđenih prioriteta i mjera Strategije kroz davanje preporuka i donošenje odluka o provođenju nacionalnih inovacijskih prioriteta prema određenim tijelima ili organizacijskim jedinicama unutar identificiranog inovacijskog sustava, kao i predlaganje mjera za poboljšanje inovacijskog sustava.

Također, Vijeće će se baviti i izdavanjem obvezujućih preporuka prema dionicima inovacijskog sustava za koje se utvrdi da ne provode utvrđene mjere, te koji su u zaostacima i odstupanjima u ostvarenju propisanih mjera Strategije, odobravanjem godišnjih izvješća o stanju inovacija te donošenjem preporuka vezanih za poboljšanje i revidiranje ciljeva i prioriteta inovacijske politike.

Članovi Vijeća i njihovi zamjenici su predstavnici  tijela državne uprave koja su operativno odgovorna za provedbu Strategije, predstavnik Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, predstavnici znanstveno-istraživačkih institucija, gospodarstvenici, gospodarska interesna udruženja, predstavnici lokalne i područne (regionalne) samouprave te istaknuti znanstveni stručnjaci i istraživači iz Republike Hrvatske i hrvatske dijaspore, a predsjednik Vijeća je državni tajnik u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izrazio je nadu da će rad tog vijeća potaknuti inovativnost hrvatske industrije.

Dana je suglasnost Gradu Trilju za zaduženje kod Hrvatske banke za obnovu i razvitak u iznosu od 3.6 milijuna kuna, a sredstva će se koristiti za kupnju nekretnine – prostora bivše tvornice Cetinka.

Suglasnost je dana i Općini Zlatar Bistrica za zaduženje kod Zagrebačke banke d.d., Zagreb u iznosu od 10 milijuna kuna za financiranje kapitalnog projekta Izgradnja školske sportske dvorane u Zlatar Bistrici.

Vlada je dala suglasnost i Gradu Crikvenici za zaduženje kod Erste&Steiermärkische bank d.d. u iznosu od 17.4 milijuna kuna, a sredstva će se koristiti za financiranje kapitalnih projekata u kulturi – Kupnja i ulaganje u „Staru školu“, te školstvu – Kapitalno ulaganje u OŠ ZC u Crikvenici.

Dana je suglasnost i Općini Čavle za zaduženje kod Erste&Steiermärkische bank d.d. u iznosu od 6 milijuna kuna za financiranje kapitalnog projekta Rekonstrukcija – dogradnja zgrade javne namjene Osnovne škole Čavle.

Vlada je donijela i Odluku državnog jamstva u korist Hrvatske banke za obnovu i razvitak i/ili drugih poslovnih banaka u zemlji i/ili inozemstvu, za izdavanje izravnih i/ili neizravnih bankarskih garancija radi osiguranja avansnih uplata kupca broda Nov. 347, Kermas International Limited, Floriana, Malta, čiju je gradnju s kupcem broda ugovorilo društvo Hrvatska brodogradnja Trogir d.o.o., u iznosu od 32 milijuna eura.

Na sjednici je prihvaćeno Godišnje izvješće Financijske agencije za 2016. godinu te Izvješće o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u 2016. godini.

Također, prihvaćeno je Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za zaštitu potrošača za 2016. godinu, kao i Izvješće o izvršenju ugovora o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika sa stanjem na dan 31. prosinca 2016. godine.

Na kraju, Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad 23. međunarodnim sajmom gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede “Viroexpo” 2018. godine, koji će se održati Viroviticu, od 23. do 25. veljače 2018. godine.
Izvor: Vlada RH/Hina

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI