BEZUVJETNA PODRŠKA RATNIH VETERANA Zvonko Sesar: Potpora predsjedniku Vlade Plenkoviću za uspješno vođenje RH u međunarodnim odnosima i predsjedanju EU

BEZUVJETNA PODRŠKA RATNIH VETERANA Zvonko Sesar: Potpora predsjedniku Vlade Plenkoviću za uspješno vođenje RH u međunarodnim odnosima i predsjedanju EU

U povodu 28. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 22. obljetnice mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske, predsjednik Zbora Udruga hrvatskih ratnih veterana umirovljeni brigadir hrvatske vojske mr.sc. Zvonko Sesar ustvrdio je, da Andrej Plenković vodi Hrvatsku u dobrom smjeru te da ima i imat će njegovu potporu.

Priopćenje Zbora Udruga hrvatskih ratnih veterana prenosimo u cijelosti:

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković u Strasbourgu predstavio je program zastupnicima u Europskom parlamentu hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Premijer Plenković prisjetio se teškog  puta Hrvatske u njenom  stjecanju samostalnosti, vođenja RH kroz period Domovinskog rata, zahvalio se svim hrvatskim braniteljima i prvom Hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu i svim naporima u pregovorima ulaska u EU, pa do danas.

Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je prošli tjedan boravila u Zagrebu, nahvalila je i Hrvatsku i premijera Plenkovića, kojemu je rekla da mu skida kapu.

Dodavši ,,kako će i EU-u biti potrebna ta ,,odlučnost, jedinstvo i energija,, po kojoj su hrvati poznati.

S prvim minutama siječnja 2020. Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedanje Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala njezina članica. Hrvatsko predsjedanje službeno je počelo 9. siječnja dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskome narodnom kazalištu.

Na današnji dan u Bruxellesu (15. siječnja), na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja, održat će se koncert.

U Hrvatskoj će se održati 161 događaj, od kojih dvije trećine u Zagrebu, a najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neslužbeni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja. Osam neslužbenih sastanaka Vijeća EU-a održat će se u Zagrebu, tri u Splitu i jedan u Opatiji. Najavljeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će se pet održati u Zagrebu, a četiri izvan njega.

Ovo je veliko priznanje nama hrvatskim braniteljima, veteranima domovinskog rata i volje hrvatskog naroda, njegove odlučnosti da se uključe u zapadno-europske asocijacije, postanemo članica EU i NATO-a.

Zbog toga dajemo maksimalnu potporu predsjedniku Vlade RH gospodinu Andeju Plenkoviću u vođenju unutarnje i vanjske politike na dobrobit hrvatske nacije i njenog naroda.

Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske

Hrvatska danas obilježava međunarodno priznanje i mirnu reintegraciju Podunavlja dana 15. siječnja 1998. godine.

Hrvatska je 15. siječnja 1992. postala međunarodno priznata. Domovinski oslobodilački rat vodio se gotovo na  trećini državnog teritorija. Bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika. Na svoje priznate granice Hrvatska je izišla tek šest godine poslije, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991.  od  (SFRJ-jota) Hrvatske i  Slovenije. Idućeg dana novonastale države su se međusobno priznale.

Nako raspada i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su tijekom 1991. priznale Hrvatsku i ako tada ni one same nisu bile međunarodno priznate. Prva je od njih to učinila Litva 30. srpnja 1991., a slijedile su je Ukrajina 11. prosinca, te Latvija 14. prosinca i Estonija 31. prosinca. Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku je Island (19. prosinca 1991.), a istog dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje stupa na snagu 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992. Hrvatsku je priznao Vatikan. Vatikanska diplomacija  još je 3. listopada 1991. objavila da radi na međunarodnom priznanju Hrvatske. Samo dan nakon Svete Stolice Hrvatsku je priznao i San Marino.

Mnoge zemlje EU-a, iza 15. siječnja 1992. dala su svoja priznanja kao što su: Velike Britanija,Francuska, Grčka, Malta, Austrija, Nizozemska, Mađarska, Norveška, Bugarska, Danska, Poljska, Italija, Kanada, Španjolske, Portugala, Švicarska, Irske, Luksemburga.

Nakon toga, to su učinile i Češka, Argentina, Australija, Čile, Lihtenštajn, Švedska, Novi Zeland, Slovačka, i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Rumunjska, Bolivija, Finska, Brazil, Albanija, Bosna i Hercegovina (BiH) i Paragvaj.

Ubrzo su slijedila priznanja od Irana, Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), Sjedinjenih Američkih Država (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) i Kine (27. travnja), Egipat (16. travnja 1992.).

Predsjednik  dr. Franjo Tuđman, u obraćanju naciji preko televizije, te večeri je rekao:

“Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaeststoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana. Nakon što je proglasila svoju samostalnost i suverenost, i raskinula svoje državno-pravne veze s bivšom jugoslavenskom državnom zajednicom, Republika Hrvatska postigla je i međunarodno priznanje svoje neovisnosti”

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala i članica Ujedinjenih naroda.

Vojno-redarstvenim akcijama ,,Bljesak i Oluja,, hrvatska je vratila privremeno-okupirana područja (oko 12 ooo km2) u svoj ustavno pravni poredak zahvaljujući hrvatskim braniteljima, prvom Hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu a posebna zahvala mora se odati ratnom ministru Gojku Šušku za ustrojavanje Hrvatske vojske i političkog ,,vođenja operacija,,.

Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja 15. siječnja 1998.

Istoga datuma, 15. siječnja, ali 1998. godine završena je i mirna reintegracija kojom je u ustavno-pravni poredak Hrvatske vraćeno dotad okupirano područje istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, poznato kao hrvatsko Podunavlje. Temeljni sporazum (Erdutski sporazum) o istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu, koji je zbog niza ustupaka pobunjenim Srbima izazvao nezadovoljstvo prognanih Hrvata s toga područja,  potvrdilo je dosljednost  hrvatske politike u nastojanju čak i uz bolne kompromise rješavamo pregovorima i mirnim putem.

SPORAZUM sa UON, Mirnu reintegraciju tog dijela Hrvatske, potpisan je 15. siječnja 1998. u Zagrebu, u MORH-u na kojem sam bio nazočan.

1. srpnja 2013.godine Hrvatska postaje 28. članica EU-a.

Od Međunarodnog priznanja do danas, Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta, stoji u priopćenju.

Foto: ZBOR UDRUGA HRVATSKI RATNI VETERANI

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI