Predsjednik Vlade Plenković: Istanbulska konvencija u iduća dva tjedna na sjednici Vlade

Predsjednik Vlade Plenković: Istanbulska konvencija u iduća dva tjedna na sjednici Vlade

Premijer Andrej Plenković izrazio je u četvrtak, na Međunarodni dan žena, uvjerenost da će se Istanbulska konvencija za dva tjedna naći na Vladinoj sjednici, nakon čega će biti upućena u Hrvatski sabor na ratifikaciju.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković u uvodnom dijelu sjednice istaknuo je da je u ovoj Vladi najveći broj žena, od neovisnosti Republike Hrvatske.

Naglasio je da je pri kraju procedura za upućivanje Istambulska konvencija Vijeća Europe na sjednicu Vlade.

„Vjerujem da ćemo u iduća dva tjedna imati tu Konvenciju na Vladi i nakon toga je uputiti na ratifikaciju u Hrvatski sabor“, najavio je predsjednik Vlade.

Procedure su provedene, kao i javna rasprava, rekao je predsjednik Vlade te dodao kako smatra da sve dileme koje postoje oko njezine ratifikacije nisu takvog karaktera da ne bi mogle biti premoštene.

„Najvažnije je da se koncentriramo na bit te Konvencije, a to je zaštita od nasilja“, istaknuo je Plenković.

Upozorio je da pritom brojne političke stranke i akteri na različite načine žele skupljati poene.

„SDP je imao dvije godine od potpisivanja Konvencije za ratificiranje, a sada je glavni zagovornik i svojevrsni kritičar. A s druge strane, svi oni koji su zagovarali tu Konvenciju u to vrijeme kada SDP to nije radio, trebaju pogledati u supstancu. Trebamo vidjeti koje su sve države Konvenciju ratificirale i mislim da ćemo u jednoj takvoj racionalnoj raspravi pronaći najbolje rješenje i mehanizmima koji postoje u Konvenciji podignuti razinu zaštite prava žena i zaštite od nasilja u obitelji“, poručio je Plenković.

Osvrnuo se i na jučerašnje izvješće Europske komisije. Naveo je kako ono konstatira čitav niz aspekta u kojima je Hrvatska ostvarila napredak, koje Komisija priznaje kao dobre stvari napravljene tijekom 2017. godine, od gospodarskih pokazatelja, smanjenja proračunskog deficita i javnog duga te kvalitetnije osnovice rasta, kao i činjenici da Hrvatska raste više od prosjeka EU-a i Eurozone, ali isto tako navodi i određene sugestije koji su to aspekti u kojima Vlada treba biti bolja i brža.

“Kaže se u izvješću Komisije da postoji taj magični trokut. To su investicije, strukturne reforme i odgovorna fiskalna politika. Mislim da je svima nama u Vladi više nego jasno da moramo poraditi više na privlačenju ulaganja, bilo da su ona domaća, bilo da su strana. Ona su sigurno važan generator rasta i s te strane očekujem od svih vas, u nadležnim resorima osobito, da napravimo važne iskorake, a isto tako i u nastavku strukturnih reformi”, istaknuo je Plenković.

Dodao je kako je Vlada već najavila u kojim se područjima strukturne reforme očekuju. Kazao je da će izvješće EK dobiti svi resori, kako bi vidjeli kako je to kad netko drugi pogleda sve ono što se radi.

“Može biti bolje, ja očekujem od svih vas da napravite iskorake i u pripremi i definiranju novog Nacionalnog programa reformi, a i bržem poduzimanju strukturnih reformi”, poručio je predsjednik Vlade.

Ponovivši da će 2018. godina biti bez redovnih izbora, predsjednik Vlade rekao je kako očekuje da sve ono što je bilo dugo na dnevnom redu, a tiče se i obrazovne reforme, pravosudne reforme, reforme javne uprave i reforme mirovinskog sustava i niza aspekata koji se odnose na stvaranje kvalitetnijeg gospodarskoga i poduzetničkog ozračja u Hrvatskoj, sada bude u fokusu i da se, na temelju ovih analiza Komisije, ostvari napredak u kojem će doći do bržeg rasta hrvatskoga gospodarstva.

Podsjetio je da se već ovoga tjedna raspravlja o nekim od takvih zakona poput zakona o strateškim investicijama, o poreznim olakšicama za znanstveno-istraživačke aktivnosti poduzetnika, kao i glede današnje točke dnevnog reda koja se tiče daljnjeg administrativnog rasterećenja za gospodarstvo.

“Sve su to elementi koji su dio reformskoga napora i koje smatram da možemo i imamo i mogućnosti i vremena , snage i znanja poduzeti u ovoj godini”, rekao je Plenković.

Naglasio je da očekuje od svih u Vladi da temeljito analiziraju dokument Europske komisije koji se odnosi na Hrvatsku.

„Realno gledajući, s obzirom kakva je bila 2017. i s čime smo se sve suočili, mislim da je ovo izvješće očekivano. Međutim, i Komisija je u svom izvješću konstatirala da smo donošenjem Zakona o procesu izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja spriječili velike posljedice na hrvatsko gospodarstvo. Činjenica da su izbjegnute negativne konzekvence na naše gospodarstvo daje nam za pravo da smo u 2017. i time stvorili preduvjete za kvalitetniji gospodarski rast“, poručio je.

Osvrnuvši se na dio izvješća koji se odnosi na socijalna prava, najavio je da će idući tjedan Hrvatsku posjetiti glavni tajnik Europske konfederacije sindikata Luca Visentini. Dodao je da će razgovarati o tome što Hrvatska kani poduzeti kako bi pronašla pravi balans između onoga što je važno za rast i razvoj te osiguravanja temeljnoga načela solidarnosti i dostojanstva življenja svih hrvatskih građana.

Što se tiče ostalih relevantnih tema, spomenuo je da će se danas popodne sastati s povjerenikom Europske komisije za proračun i ljudske resurse Güntherom Oettingerom, s kojim će razgovarati o Višegodišnjem financijskom okviru, što je bila i glavna tema zadnjeg sastanka Europskog vijeća.

Ranije ovoga tjedna predsjednik Vlade sastao se s britanskim ministrom nadležnim za pregovore o izlasku Ujedinjene Kraljevine iz Europske unije Davidom Davisom. Naglasio je kako Hrvatska od nastavka pregovora o Brexitu očekuje jasno rješenje za slobodu kretanja hrvatskih građana u kontekstu ograničenja koja postoje nakon hrvatskog ulaska u EU.

Govoreći o sastanku s potpredsjednikom Europske investicijske banke Scannapiecom, naglasio je da je ta banka u prošloj godine odobrila 590 milijuna eura u prošloj godini za projekte u Hrvatskoj. Podsjetio je da je ukupan angažman EIB-a u Hrvatskoj preko 6 milijardi eura. Dodao je kako EIB želi pomoći Hrvatskoj oko daljnjeg jačanja koncepta Projekta Slavonija, Baranja i Srijem.

Naglasivši kako je pitanje blokiranih građana jedno od najvažnijih pitanja u hrvatskoj javnosti, poručio je da Vlada održava brojne sastanke o toj temi i priprema niz konkretnih mjera.

„Radimo na tri smjera. Mjere koje ćemo poduzeti i predstaviti trebale bi omogućiti da država otpiše dugove ugroženim kategorijama blokiranih građana, što će biti prvi smjer djelovanja. Drugi je da stvorimo povoljno zakonsko okruženje koje bi potaknulo i privatne vjerovnike da otpuste određena potraživanja, a koja ne uspijevaju naplatiti od blokiranih građana. Treći je kako unaprijediti, pojednostaviti i ubrzati provedbu stečaja potrošača za pojedine kategorije blokiranih građana“, pojasnio je predsjednik Vlade i naglasio da bi se ovim mjerama znatno smanjio broj blokiranih građana.

Vlada će odgovarajuće zakonske promjene u Hrvatski sabor uputiti u sljedećih nekoliko tjedana, najavio je.

Osvrnuo se i na Dokument dijaloga kojeg je izradilo Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima i kazao da će ga Vlada uputiti svim nadležnim resorima kako bi temeljito analizirali njegov sadržaj i preporuke. Naglasio je kako će Vlada razmotriti što se sve može učiniti prije svega na edukaciji i uspostavljanju civiliziranog dijaloga o ovoj temi. Ustvrdio je da je osnivanje Vijeća, sastavljenog od ljudi poprilično ideološki suprotstavljenih stajališta, a čije je najveće postignuće u radu bilo upravo uspostavljenje civiliziranog dijaloga o temama koje godinama unose podjele u hrvatskom društvu, bilo ispravan potez.

„Čvrsto sam uvjeren da smo napravili odličan potez jer smatram da je to tema koju nikada ovako sustavno i ovako cjelovito u proteklih 28 godina hrvatske demokracije nismo na tako pluralan način dotaknuli“, poručio je predsjednik Vlade Plenković i pozvao sve zainteresirane da sudjeluju u raspravi i daju svoja mišljenja te da budu malo manje isključivi, a malo više tolerantni, s više razumijevanja za sve žrtve svih totalitarnih sustava.

Otvarajući sjednicu Vlade, predsjednik Vlade istaknuo je i da je na današnjoj sjednici niz važnih tema, posebice ona koja se tiče administrativnog rasterećenja gospodarstva u 2018.

S obzirom da je demografija u prvom planu svih Vladinih rasprava, napomenuo je da je danas Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava objavilo natječaj za unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Projekt se financira iz Europskog socijalnog fonda u ukupnoj vrijednosti od 300 milijuna kuna.

„Cilj ovoga projekta je produljenje radnog vremena vrtića, kako bi se omogućilo lakše usklađivanje poslovnih i obiteljskih obveza“, poručio je predsjednik Vlade. Naglasio je da je Vlada osigurala sredstva za dodatno zapošljavanje, sufinanciranje prehrane, poboljšanje uvjeta rada u vrtićima i razvoj novih programa za djecu, priopćeno je iz Ureda predsjednika vlade.

Autor/H/B.B./Foto/HINA

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI