Predsjednica Republike u službenom posjetu Bosni i Hercegovini
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović doputovala je u srijedu u službeni posjet Bosni i Hercegovini gdje će boraviti do petka.
Službeni posjet Bosni i Hercegovini predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović započela je sastankom s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine nakon kojeg su se hrvatska Predsjednica i predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. sc. Dragan Čović obratili javnosti.
Obraćanje Predsjednice Republike Hrvatske:
„Moja je prva dužnost štititi državne interese Republike Hrvatske i nacionalne interese hrvatskoga naroda. No, isto tako, imam dužnost graditi mir i odnose suradnje i prijateljstva sa svim državama, prije svega susjednima. Nema zemlje s kojom je potrebnije izgrađivati takve odnose od Bosne i Hercegovine.
Republika Hrvatska je, činjenicom dijeljenja 1001 kilometara duge granice s Bosnom i Hercegovinom, svojim Ustavom, ali i kao država potpisnik Washingtonskog i jamac provedbe Daytonskog sporazuma obvezana pozorno pratiti procese u Bosni i Hercegovini i prijateljski iznositi moguće izazove koje uočava. To se nikako ne može tumačiti miješanjem u unutarnja pitanja susjedne države jer Republika Hrvatska pri tome polazi od, i zagovara temeljna načela na kojima je uspostavljena Bosna i Hercegovina, a ne pojedina rješenja. Upravo je na čelnicima Bosne i Hercegovine preuzeti odgovornost za osiguranje njezine bolje budućnosti, koju je odlučila ostvariti po transformacijskom modelu članstva u Europskoj uniji.
U tome, Bosna i Hercegovina je posebna, zbog svog temelja na jednakosti njezinih konstitutivnih naroda i osiguravanja ravnopravnosti svih njezinih građana, posebice pripadnika različitih manjina. Mnogima je u svijetu to teško razumjeti, ili to ne žele, pribjegavajući pojednostavljivanju. Neki pak namjerno žele zamagliti takvo utemeljenje Bosne i Hercegovine i težište stavljaju na jedan od ta dva elementa.
Podnošenjem zahtjeva za članstvo i njegovim prihvaćanjem od strane Europske unije Bosna i Hercegovina prihvatila je ujedno monitoring nad ostvarivanjem obveza koje to za sobom povlači. Taj je put Republika Hrvatska prošla i mi jako dobro znamo koliko je zahtjevan. Zato, vjerujući u iskrenost opredjeljenja državnih tijela Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji, želimo joj, kao susjednoj zemlji, državi triju konstitutivnih naroda i domovini hrvatskoga naroda, pružiti svu moguću pomoć da taj put prijeđe što prije i što učinkovitije.
Možda nema država u svijetu koje su upućenije jedne na drugu; povijesno, gospodarski, prometno, kulturno, kao naše dvije države. Osim toga, Bosna i Hercegovina država je i domovina i hrvatskoga naroda. Moja briga o njegovoj dobrobiti, na koju sam obvezana i svojom dužnošću i svojim osjećajima, ali i slovom Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, dio je želje za dobrobiti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, bez obzira na vjeru i naciju.
Hrvati u Bosni i Hercegovini su njezin konstitutivni narod, koji u konzumiranju svojih suverenih prava ne želi ništa drugo nego mir i ravnopravnost s Bošnjacima i Srbima. Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu bili i neće biti nacionalna manjina. I nisu ničim zaslužili da ih itko takvima smatra niti će to dopustiti. Hrvati su u Bosni i Hercegovini stoljećima živjeli, žive i živjet će, a Hrvatska će uvijek biti s njima. Povezivanje s Hrvatima u Bosni i Hercegovini, potpora njihovu povratku i ostanku, te očuvanje njihove jednakopravnosti strateški je interes Republike Hrvatske.
Svojom potporom ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini ujedno izražavam punu potporu napretku Bosne i Hercegovine na svakom planu njezina razvoja, za bolji život svih njezinih građana. U ovom trenutku je ključno osigurati da nakon jesenskih izbora Bosna i Hercegovina osigura puno djelovanje svojih institucija i ne završi u njihovoj paralizi i nefunkcionalnosti, poput stanja u Gradu Mostaru. Dogovor oko reforme izbornog zakonodavstva koja bi trebale osigurati provođenje odluka Ustavnog suda BiH, presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci, u skladu s poštivanjem ravnopravnosti i konstitutivnosti svih triju naroda, a slijedom temeljnih načela Daytonskog i Washingtonskog sporazuma, trenutno je ključan izazov. Tu je potrebna politička hrabrost i mudrost.
Želim da Bosna i Hercegovina ostvari sve svoje razvojne potencijale i tome sam, kao predsjednica vama najbliže države i članice Europske unije, spremna pružiti svu daljnju moguću potporu. Bosna i Hercegovina nije imala, nema i neće imati većeg zagovornika svoga europskog puta od Republike Hrvatske. Isto se odnosi i na suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom, odnosno Akcijski plan za članstvo oko kojeg postoji suglasje.
Sigurna sam da dijelimo uvjerenje kako je za ostvarivanje toga cilja suradnja u svim područjima između naših dviju država od najveće važnosti. Stabilnost i dinamična razvojna perspektiva Bosne i Hercegovine isto je tako važna za Republiku Hrvatsku i za cijelu jugoistočnu Europu. U tom kontekstu perspektiva članstva Bosne i Hercegovine u Europskoj uniji od prvorazredne je političke, gospodarske, kulturne i sigurnosne važnosti. Ostvarivanje pune ravnopravnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini neizostavan je dio toga puta.
Uvjerena sam da je upravo hrvatski narod u Bosni i Hercegovini najsnažniji motor procesa europskih integracija te da je to zalog daljnjeg razvoja međudržavnih odnosa između Hrvatske i Bosne i Hercegovine i zajedničkog napretka.“
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. sc. Dragan Čović zahvalio se hrvatskoj Predsjednici na njezinoj pomoći.
“Zahvaljujemo na svemu što ste napravili. Uvjeren sam da je sve ono što ste dosad radili bilo u cilju jačanja odnosa Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Mislim da i dalje trebamo raditi na jačanju naših odnosa. Motiviram Vas da i dalje, kao i dosad, kao pravi prijatelj Bosne i Hercegovine, pomognete da svoje unutarnje odnose popravimo sami”, kazao je Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. sc. Čović.
Govoreći o početku gradnje Pelješkog mosta predsjednica Grabar-Kitarović potvrdila je kako nema nikakvih zapreka za početak gradnje i naglasila kako je to važan razvojni projekt za Hrvatsku, a koji istodobno ni na koji način ne ugrožava interese Bosne i Hercegovine.
Objasnila je kako je članove bosanskohercegovačkog državnog vrha izvijestila o sadržaju pisma što ga je predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću uputio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a u kojemu jasno stoji kako sa stajališta Europske unije nema nikakvih zapreka gradnji Pelješkog mosta.
Kazala je kako je gradnja mosta prije svega pitanje povezivanja hrvatskog, odnosno teritorija Europske unije, koje se nepotrebno pretvorilo u bilateralni problem između Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Naglasila je važnost gradnje mosta za razvoj Pelješca, od čega bi koristi imao i Grad Neum.
“Pelješki most je jednostavno unutarnje razvojno pitanje Hrvatske i nikakve neprijateljske namjere tu ne postoje i nadam se da ćemo to do kraja raščistiti i staviti ‘ad acta’ kao otvoreno pitanje”, kazala je Predsjednica.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. sc. Dragan Čović kazao je kako njegova zemlja, na žalost, još nema strategiju vanjske politike zbog čega i nastaju problemi poput izgradnje Pelješkog mosta, pri čemu svaka strana u Bosni i Hercegovini na različite načine interpretira državne interese.
Kazao je kako on osobno nema nikakvih dvojbi o tomu da je Pelješki most opravdan projekt koji će koristiti i Bosni i Hercegovini, prije svega Gradu Neumu. “Neum jest strateški interes Bosne i Hercegovine, ali i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Želimo da ostane turistički biser, a upravo stoga je Pelješki most i strateški interes Bosne i Hercegovine”, kazao je dr. sc. Čović.
Na postavljeno pitanje novinara je li prilikom susreta s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine bilo razgovora o Izbornom zakonu, predsjednica Grabar-Kitarović je kazala: “Da, bilo je govora. Želimo da se ne formiraju samo entitetske, nego i državna vlast. Ali u elemente izbornog zakonodavstva niti ja niti Hrvatska nismo ulazili. Želimo da se riješe problemi u Bosni i Hercegovini, ali ne i nametati rješenja. Rješenja se moraju dogovoriti između tri člana Predstavništva Bosne i Hercegovine.”
U nastavku službenog posjeta predsjednica Grabar-Kitarović sastala se s članovima kolegija oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine te s predsjedavajućim Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisom Zvizdićem.
Nakon toga, predsjednica Grabar-Kitarović odvojeno će se sastati i s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljićem, visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentinom Inzkom te s predstavnicama udruge koja okuplja majke iz Srebrenice.
Foto/Ured predsjednice RH