Predsjednica Grabar-Kitarović primila u službeni posjet predsjednika Republike Srbije Vučića
Na poziv predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović u dvodnevnom službenom posjetu Republici Hrvatskoj boravi predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić. Službeni posjet Predsjednika Republike Srbije započeo je svečanim dočekom u Uredu predsjednice, tête-à-tête susretom dvoje predsjednika te bilateralnim sastankom službenih izaslanstva Republike Hrvatske i Republike Srbije.
Predsjednica Republike kazala je nakon razgovora kako je ovaj posjet pripreman mjesecima. „Željela sam da se održi u drugačijim okolnostima. Nakon posljednje eskalacije verbalnog rata odlučila sam to prekinuti i pozvati gospodina Vučića da održimo taj susret što je prije moguće. Zahvaljujem mu što je prihvatio taj poziv“, kazala je Predsjednica.
„Naša je obveza da pronalazimo dodirne točke. Trebamo rješavati ono što nas razdvaja, ali pronalaziti i put u budućnost koji će osigurati i sigurnost i blagostanje i hrvatskom i srpskom narodu, i jednoj i drugoj državi. Ono što nas posebno vezuje je i zajednička odgovornost za budućnost jugoistoka Europe“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
„Iznimno je bitno da smo se složili o nekoliko otvorenih pitanja, da ona predstavljaju ne samo našu političku i državnu odgovornost, nego i ljudsku, moralnu, etičku odgovornost prema građanima naših država, obiteljima, majkama, svima koji traže članove svoje obitelji, da učinimo sve što je ljudski moguće, kako bismo pomogli u tom procesu da se pitanje nestalih riješi što je moguće prije“, kazala je Predsjednica. Dodala je kako je ohrabruje odgovornost, volja i spremnost predsjednika Vučića da i izravno razgovara s predstavnicima hrvatskih udruga.
Nadalje, kazala je kako su razgovarali i o pitanju manjina – hrvatske u Srbiji i srpske u Hrvatskoj. „Naša je želja politička zastupljenost Hrvata na razini pokrajinske i nacionalne skupštine“, istaknula je Predsjednica. Izrazila je uvjerenje kako će predsjednik Vučić nastaviti razgovarati s predstavnicima hrvatske manjine u Srbiji u cilju ostvarivanja njihovih prava.
Predsjednica Grabar-Kitarović osvrnula se i na Subotičku deklaraciju. „Svaki korak dobre volje, svaki razgovor je korak naprijed, pozitivan i dobrodošao. Nakon potpisivanja Subotičke deklaracije moram zahvaliti predsjedniku Vučiću za konkretne poteze u poboljšanju materijalnog položaja Hrvata u Vojvodini i cijeloj Srbiji. Tome treba odati priznanje“, kazala je.
„Treće o čemu smo razgovarali su pravosudna pitanja“, kazala je Predsjednica i dodala kako su se dogovorili da će svojim Vladama preporučiti da nastave razgovarati u sklopu međudržavnih komisija. „Pitanje granice svakako je jedno od otvorenih pitanja, naša je preporuka, našim Vladama, da nastavimo o tome pregovarati bilateralno, još sljedeće dvije godine, u duhu međusobnog prijateljstva i poštovanja, poštovanja Povelje Ujedinjenih naroda, načela međunarodnog prava, a ukoliko se u tom razdoblju ne dogovorimo o graničnim pitanjima, da se onda dogovorimo o izlasku pred međunarodno pravosudno tijelo“, kazala je predsjednica Grabar-Kitarović.
Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić izjavio je kako čestita predsjednici Grabar-Kitarović na hrabrosti organizirajući njegov posjet. „Uvjeren sam da će ljudi u budućnosti moći razumjeti sve naše političke poteze. Došao sam u Zagreb razgovarati o svim otvorenim pitanjima, kojih je mnogo“, kazao je.
Govoreći o graničnom pitanju, srbijanski Predsjednik kazao je kako Hrvatska i Srbija imaju različit stav. „Hrvatska se poziva na katastarske knjige, a Srbija se poziva na zakon i smatra da je zakon snažniji pravni akt od katastarskih knjiga bilo koje jedinice u bivšoj SFRJ“, kazao je. „Pokušat ćemo to pitanje riješiti bilateralnim putem u iduće dvije godine. Ako to ne bude moguće idemo pred arbitražna tijela“, istaknuo je.
Najavio je kako će sljedeći tjedan primiti predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislava Žigmanova i predstavnike udruge nestalih iz Hrvatske te u tom smislu naveo kako je s predsjednicom Grabar-Kitarović razgovarao o pitanjima manjina i što je to što se može učiniti za hrvatsku manjinu u Srbiji i što hrvatska strana može učiniti za srpsku manjinu. „Dobar dio problema s kojima se suočavala hrvatska manjina u Srbiji smo riješili“, kazao je predsjednik Vučić. Izrazio je uvjerenje kako će nakon ovog sastanka poboljšanje prava pripadnika srpske manjine u Hrvatskoj biti na dnevnom redu te će mnogo toga biti učinjeno.
„Razgovarali smo i o europskom putu Srbije. Imamo dobru prekograničnu suradnju, ali mislim da po tom pitanju možemo još toga napraviti. Razgovarali smo i o našoj ekonomskoj suradnji. Ona napreduje posljednjih nekoliko godina. Srpski i hrvatski biznis pronalaze putove“, kazao je Vučić.
„Suglasili smo se i da potičemo dijalog između naših crkava – Srpske pravoslavne i katoličke crkve u Hrvatskoj. U tom smislu danas ću razgovarati i s kardinalom Josipom Bozanićem. Za to sam dobio blagoslov Srpske crkve koja je kazala da je to vrlo važno.
Po pitanju prošlosti gotovo da ni u čemu nismo suglasni. Teško je pronaći nešto oko čega bi se dogovorili ili razumjeli. Ako ništa razumjeli smo da ona druga strana ima potpuno drugačiji pogled na stvari i na te događaje. Mislim da smo za budućnost naših naroda učinili dobar posao ovim današnjim sastankom. Mislim da je budućnost nešto u čemu nemamo suprotstavljene interese ni u jednom jedinom polju. Sve to će nas natjerati da budemo odgovorniji i ozbiljniji, ako ni zbog čega drugog onda zbog naše djece i generacija koje se ne moraju ponašati onako kako smo se mi svi ponašali“, kazao je među ostalim Vučić i predsjednici Grabar-Kitarović predao dokumente iz Dvora na Uni koji su odneseni u Srbiju nakon Oluje 1995. godine. Radi se o matičnim knjigama rođenih, umrlih i vjenčanih s tog područja, priopćeno je iz Ureda predsjednice Grabar-Kitarović.
Foto/Ured predsjednice RH