Predavanje Predsjednice Grabar-Kitarović na temu “Latinska Amerika u višedimenzionalnom pristupu hrvatske vanjske politike“

Predavanje Predsjednice Grabar-Kitarović na temu “Latinska Amerika u višedimenzionalnom pristupu hrvatske vanjske politike“

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović održala je predavanje na Argentinskom vijeću za međunarodne odnose (CARI) pod nazivom “Latinska Amerika u višedimenzionalnom pristupu hrvatske vanjske politike”.

Transatlantski odnosi nisu potpuni bez Latinske Amerike s kojom Europska unija, Sjedinjene Države i cijeli zapadni svijet dijele zajedničke vrijednosti, interese, političke ciljeve i povijest, navela je predsjednica Grabar-Kitarović u predavanju, zauzevši se za jačanje međusobnih trgovinskih veza i integracije.

Predsjednica je istaknula kako su transatlantski odnosi jamstvo europske sigurnosti, poretka, razvoja, prosperiteta i kontinuiranog rasta već desetljećima te da su danas još i važniji zbog novih izazova kao što su sjevernokorejska nuklearna prijetnja, nestabilnost na Bliskom istoku i masovne migracije. No, smatra kako oni nisu potpuni bez Latinske Amerike s kojom Europska unija, Sjedinjene Američke Države i cijeli zapadni svijet dijele zajedničke vrijednosti, interese, političke ciljeve i povijest.

“Odnosi između Europske unije i Latinske Amerike gotovo su ‘podcijenjeni’ zadnjih godina, ali su, po mojem mišljenju, ključni za dovršetak transatlantske poveznice”, kazala je, izrazivši zadovoljstvo jačanjem interesa dviju regija za jačanje veza i suradnje.

“Europska unija i Latinska Amerika prirodni su saveznici zbog svojih snažnih povijesnih, kulturnih i gospodarskih veza”, kazala je, podsjetivši da milijuni ljudi u Latinskoj Americi potječu iz Europe, uključujući gotovo pola milijuna ljudi hrvatskog podrijetla.

“Više trgovine i više integracije, a ne manje dobitna je kombinacija za sve”, istaknula je. “Hrvatska je već prilično aktivna u Latinskoj Americi. Kao članica Europske unije, ali i bilateralno, Hrvatska želi ojačati suradnju i prema tome snažno podržavamo napore Europske unije na daljnjoj stabilizaciji regije i rješavanju izazova u pojedinim zemljama, kazala je.

“Brazil i Meksiko strateški su partneri Europske unije u Latinskoj Americi, ali Hrvatska vjeruje da se takvo partnerstvo može ostvariti i s drugim zainteresiranim latinoameričkim zemljama”, uključujući Argentinu, kazala je, zauzevši se konkretno za sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Mercosurom. Europska unija je već sklopila sporazume o slobodnoj trgovini s Meksikom, Kolumbijom, Peruom, Čileom i Ekvadorom te sa Srednjom Amerikom.

Predsjednica je govorila i o europskoj perspektivi jugoistočne Europe i budućnosti Europske unije, uključujući Inicijativu triju mora. “Jugoistočna Europa ima stratešku važnost za cijelu Europsku uniju i NATO i Hrvatska će prema tome nastaviti pružati snažnu potporu europskoj i euroatlantskoj perspektivi cijelog tog područja”, kazala je, istaknuvši da je euroatlantska integracija jedino jamstvo stabilnosti i prosperiteta regije.

Naglasila je također da je proširenje Europske unije na jugoistočnu Europu važno za konsolidaciju Europe. “Da bi se potpuno konsolidiralo Europu i postigla stabilnost, sigurnost i razvoj, jugoistočna Europa mora biti integrirana”, kazala je.

Upozorila je kako puka obećanja članstva u Europskoj uniji i NATO-u više nisu dovoljna i da je zemljama u regiji potrebna vjerodostojna europska perspektiva, jer već predugo sjede u “čekaonici”, što su počele koristiti i treće strane za jačanje svojeg utjecaja. “Vjerujem da je zajedničko djelovanje Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, posebno s državama članicama koje poznaju i zainteresirane su za jugoistok Europe, jedini način da se postigne stabilnost u ovom dijelu europskog kontinenta”, kazala je.

Predsjednica Grabar-Kitarović predstavila je Inicijativu triju mora koja okuplja dvanaest srednjoeuropskih zemalja, na čelu s Hrvatskom i Poljskom, u cilju jačanja gospodarske i političke suradnje putem razvoja energetske, prometne i telekomunikacijske infrastrukture.

Naglasila je da zemlje srednje Europe imaju velik gospodarski potencijal i da bi zajedno mogle imati BDP veći od Kanade ili Ruske Federacije. “Naš cilj je izgradnja snažnije kohezije Europske unije i cijelog europskog kontinenta”, kazala je.

Istaknula je da prvi planovi predviđaju provedbu gotovo 150 projekata ukupne vrijednosti veće od 45 milijardi eura, a kao primjer je izdvojila plutajući LNG terminal na Krku, koji bi trebao pridonijeti smanjenju ovisnosti europskih zemalja o samo jednom dobavljaču plina i osigurati sigurnost opskrbe za srednju i jugoistočnu Europu, priopćeno je iz Ureda predsjednice.

Foto/Ured predsjednice RH

KATEGORIJE
OZNAKE

KOMENTARI