Odstrel kormorana odobren zbog ugroze ribljeg fonda na području nekih ribnjačarstava

Odstrel kormorana odobren zbog ugroze ribljeg fonda na području nekih ribnjačarstava

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić prokomentirao je, u četvrtak nakon sjednice Vlade, odluku o odstrelu kormorana kazavši da je taj proces odobren zbog ugroze ribljeg fonda na području nekih ribnjačarstava, te dodao da je riječ o deset posto ptičje populacije, što ministarstvo smatra prihvatljivom kvotom.

“S obzirom na ugrozu ribljeg fonda na tom području, odobrava se odstrel određenog broja kormorana. Mislim da je riječ o 10 posto populacije koja dolazi na to područje i u tom kontekstu mišljenje ministarstva je jasno”, istaknuo je ministar. Ćorić nije odgovorio na pitanje tko će provoditi i nadzirati taj proces. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo je u studenom dopuštenje ribnjačarstvima za odstrel 1198 jedinki velikog vranca (vrsta kormorana) u razdoblju do 15. veljače na područjima pojedinih ribnjaka.

To je 10 posto od minimalne brojnosti nacionalne zimujuće populacije te vrste u Hrvatskoj, pa se smatra prihvatljivom kvotom koja neće dovesti u pitanje očuvanje te ptice. Odobrenje za odstrel zatražili su ribiči koji se bave komercijalnim uzgojem slatkovodnih riba zbog velikih šteta koje te ptice čine ribljem fondu. No, odluka o odstrelu izazvala je neslaganje stručnjaka i društva za zaštitu ptica koji predlažu druge metode, kao što je djelomično prekrivanje ribnjaka mrežama. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode, udruga Bio i Zavod za ornitologiju protiv su odstrela jer smatraju da nitko na šaranskim ribnjacima ne radi istraživanja za procjenu štete, nego se sve temelji na tvrdnjama ribara. Dodaju da nitko ne broji velike vrance na ribnjacima kako bi se mogle odrediti neke kvote za odstrel.

Tibor Mikuška s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) upozorava da je hrvatska gnijezdeća populacija kormorana ugrožena, jer je ostalo manje od 3000 ptica koje se tu gnijezde. “Odstrel je neselektivna metoda kojom se ne može procijeniti ubija li se hrvatska gnijezdeća populacija ili se radi o pticama iz sjevernih krajeva koje tu dolaze na zimovanje”, istaknuo je. Osim toga, dodaje, pucanjem se rastjeruje dio vranaca, ali se također rastjeruju druge ptice. Postoje bolje metode, kao što je prekrivanje dijela ribnjaka mrežom, koje bi uspješno smanjile problem, smatra stručnjak s PMF-a-

Autor/HINA/Foto/CROPIX

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI