EU će izdvojiti gotovo 17 milijardi za svemirske aktivnosti

EU će izdvojiti gotovo 17 milijardi za svemirske aktivnosti

Europski parlament odobrio je u srijedu prijedlog Europske komisije da se u sljedećem dugoročnom proračunskom razdoblju EU-a, od 2021. do 2027., izdvoji gotovo 17 milijardi eura za daljnje osnaživanje uloge EU-a u svemirskom sektoru.

Izvješće Odbora za industriju, istraživanje i energetiku, usmjereno na uspostavu svemirskog programa EU-a i Agencije EU-a za svemirski program, EP je izglasao na posljednjem plenarnom glasovanju u trenutnom sazivu parlamenta.

Novi svemirski program EU-a, za kojeg će u sljedećem proračunskom razdoblju 2021.–2027. biti izdvojeno 16,9 milijardi eura, predviđa veća ulaganja u svemirske aktivnosti i prilagođavanje novim potrebama i tehnologijama uz istovremeno jačanje autonomnog pristupa Europe svemiru.

“Naš je plan jasan: održavati i nadograđivati postojeću infrastrukturu za Galileo i Kopernik, povećati upotrebu svemirskih podataka, poticati inovativna novoosnovana poduzeća koja čine privatni segment svemirskih letova i povećati sigurnost Europljana. Tu ambiciju smo pretvorili u konkretan program tako da Europa ostane svjetski predvodnik u svemirskom sektoru”, rekla je Elżbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište i industriju.

Izvješće ističe i potrebu za suradnjom svemirskih platformi s digitalnim inovacijskim centrima kako bi se potaknulo poduzetništvo i vještine. Otprilike 200. 000 stručnjaka zaposleno je u svemirskom sektoru Unije. Stoga je ključno, smatraju zastupnici, na svim razinama podupirati razvoj naprednih vještina u sektorima povezanima sa svemirom te podržati aktivnosti obrazovanja i osposobljavanja.

Komisija je predložila da se sve postojeće i nove svemirske aktivnosti objedine u jedinstven program, čime će se programi Galileo, EGNOS i Kopernik spojiti u jedan program te će im se dodati dvije nove inicijative, SSA i GOVSATCOM.

EU-ovim globalnim i regionalnim satelitskim navigacijski sustavima, Galileo i EGNOS (Europski geostacionarni navigacijski sustav koji korisnicima u zraku, na vodi i kopnu u većini Europe nudi navigacijske usluge za sigurnost života) dodijelit će se 9,7 milijardi eura čime će se financirati daljnja ulaganja u aktivnosti i infrastrukturu za upotpunjavanje i održavanje konstelacije satelita, razvoj signala poboljšane preciznosti i potpora prihvaćanju usluga satelitske navigacije na tržištu.

Za EU-ov program za promatranje Zemlje, Kopernik, uložit će se 5,8 milijardi eura čime će se zadržati autonomija EU-a i njegova vodeća uloga u visokokvalitetnom praćenju okoliša, upravljanju hitnim situacijama i potpori sigurnosti granica i pomorskoj sigurnosti. U borbi protiv klimatskih promjena, u razdoblju od 2021. do 2027. predviđene su nove misije Kopernika kao što je razvijanje postojeće usluge i dodavanje novih promatračkih kapaciteta za praćenje emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova.

Novi svemirski program povećat će efikasnost i autonomiju kapaciteta za SSA (Inicijativa o svijesti o situaciji u svemiru), koji omogućuju izbjegavanje sudara u svemiru i praćenje ponovnog ulaska svemirskih objekata u Zemljinu atmosferu.

SSA inicijativom poduprijet će se dugoročna održivost i sigurnost svemirskih aktivnosti tako što će se zajamčiti zaštita od svemirskih opasnosti. Nastavit će se s razvojem pilot-projekta nadzora svemira i praćenja objekata radi povećanja efikasnosti i autonomije u sprečavanju sudara u svemiru i nekontroliranog povratka objekata u Zemljinu atmosferu. Komplementarne aktivnosti bit će usmjerene na ostale svemirske opasnosti koje ugrožavaju ključnu infrastrukturu – svemirsku meteorologiju, komete i asteroide.

Također se pokreće i nova inicijativa za državnu satelitsku komunikaciju (GOVSATCOM), koja će državama članicama omogućiti pouzdan, siguran i isplativ pristup sigurnoj satelitskoj komunikaciji.

Europska svemirska industrija jedna je od najkonkurentnijih u svijetu. Zapošljava više od 231. 000 osoba i stvara dodanu vrijednost koja se procjenjuje u rasponu od 53 do 62 milijarde eura. Trećina svjetskih satelita proizvedena je u Europi. Prema Eurospaceu, vrijednost prihoda iz prodaje u proizvodnom sektoru svemirske industrije 2016. bila je 8,2 milijarde eura. Taj sektor u Europi zapošljava oko 41.000 osoba.

Europska svemirska politika pokazala je rezultate u praksi, posebice kada se radi o reagiranju na prirodne katastrofe, spašavanju na moru, praćenju izljeva nafte, poljoprivredi ( 80 % poljoprivrednika koji se služe satelitskom navigacijom za potrebe precizne poljoprivrede korisnici su EGNOS-a, a podaci s Kopernika se koriste za praćenje i predviđanje prinosa usjeva), te sigurnosti na cestama. (Hina)

Foto/ThinkstockPhotos

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI