EPIDEMIJA Koronavirus: lažni savjeti koje treba zanemariti. Kako se ispravno socijalno distancirati?

EPIDEMIJA Koronavirus: lažni savjeti koje treba zanemariti. Kako se ispravno socijalno distancirati?

Ostanite kod kuće što više možete. To je trenutačno najvažniji savjet medicinara ondje gdje se širi koronavirus.

Što je manji međusobni kontakt, manji je i rizik od širenja novog virusa.

Nije uopće dvojbeno da to znači otkazivanje masovnijih događaja, ali problem su i bliskiji osobni kontakti u manjim skupinama.

Čak i ako ste zdravi i mislite da vas koronavirus ne bi životno ugrozio, socijalno distanciranje ne štiti samo vas već i one ranjivije koje biste mogli zaraziti.

Evo što o tome kažu stručnjaci:

– Izbjegavajte blizak kontakt: 

Ako možete, dogovorite s poslodavcem da radite od kuće. Ako to nije opcija, ima i drugih načina da smanjite rizik na način da kontakte održavate na minimumu. Okupljanja s prijateljima treba otkazati, vjenčanja odgoditi. Vaš automobil i bicikl sada su sigurnije prijevozno sredstvo od autobusa ili tramvaja.

– Kontaktirajte iste ljude: 

Ne možete očekivati da ćete izbjeći svaki kontakt s ljudima. Bez obzira na to radi li se o privatnim ili poslovnim razlozima, s vremena na vrijeme ćete se susresti s ostalim ljudima. Zdravstveni stručnjaci kažu da ograničite kontakte na iste rođake i prijatelje i izbjegavate susrete  s ‘nepoznatima’. To, među ostalim, epidemiolozima olakšava potragu u slučaju zaraze.

– Držite razmak: 

Kada srećete druge ljude, držite razmak od najmanje jednog metra, po mogućnosti dva. Nemojte se rukovati i grliti. I, naravno, ono što vrijedi uvijek, dobro operite ruke.

– Planirajte vrijeme izlaska: 

Ako možete, izbjegavajte kupovinu u vrijeme najvećih gužvi i otiđite u trgovinu ili u ljekarnu kada je vjerojatnije da će biti prazne. Čak i ako restorani ili kafići u blizini vašeg doma ostanu otvoreni, stručnjaci će vam savjetovati da ondje ne odlazite. Isto vrijedi za trgovačke centre ili igrališta, zapravo sva javna mjesta na kojima se okuplja veći broj ljudi.

– Iziđite na svjež zrak:

Sunčeva svjetlost i kisik i dalje su važni. Naposljetku, fizičko i mentalno zdravlje pomažu u borbi s potencijalnom infekcijom. Otiđite u šetnju, virolozi nisu protiv toga, samo pritom držite razmak.

Koronavirus: Koliko je riskantno putovati zrakoplovom ili vlakom?

Koronavirus se nastavlja širiti svijetom, a vlade nekih zemalja ograničile su putovanja, dok pojedini putnici sami poduzimaju mjere opreza.

Vlakovi i autobusi 

Još se ne zna kako se točno širi koronavirus, no zaraza sličnim virusima obično se prenosi udisanjem kapljica od kašljanja ili kihanja zaražene osobe ili dodirivanjem površina na kojima se nalaze.

Pretpostavlja se da se koronavirus ne zadržava u zraku, kao što je to slučaj kod ‘obične’ gripe, što bi značilo da ljudi moraju biti u bližem kontaktu da bi se zarazili, piše BBC.

Po smjernicama britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS) “bliski kontakt” znači “biti na manje od dva metra od zaražene osobe više od 15 minuta”.

Dakle, potencijalni rizik od zaraze u vlakovima i autobusima ovisi o tomu koliko je u njima putnika, što varira u različitim dijelovima zemlje i na različitim rutama.

Ranija istraživanja ukazuju na to da u londonskoj podzemnoj željeznici, gdje je iznimno velika gustoća ljudi naguranih u svakome vagonu, postoji povzanost između putovanja na posao i vjerojatnosti zaraze respiratornim bolestima.

Dr. Lara Gosce s Instituta za globalno zdravlje kaže da je njezino istraživanje (objavljeno 2018. godine) pokazalo da su ljudi koji redovito koriste podzemnu željeznicu skloniji simptomima bolesti nalik gripi.

“Pokazalo se i da je stopa bolesti nalik gripi u gradskim područjima s manje linija na raspolaganju – u kojima su stanovnici primorani presjedati jednom ili više puta dok putuju podzemnom željeznicom – bila veća u usporedbi s dobro pokrivenim naseljima u kojima putnici do odredišta stižu jednim direktnim putovanjem”, rekla je Gosce.

No ako putujete relativno praznim vlakom ili autobusom, rizik će biti drugačiji. Veliku ulogu u tomu ima i to u kojoj su mjeri vozila provjetrena i koliko vremena provedete u njima.

Značajan je čimbenik i čišćenje. Iz britanskih željeznica kažu da s rasporedom čišćenja nastavljaju “kao i obično” uz planove o dodatnim, posebnim čišćenjem postaja i vlakova.

Gosce kaže da je “ograničavanje broja bliskih kontakata s potencijalno zaraženim osoba i predmetima iznimno važno”. Savjetuje da se, ako je moguće, izbjegavaju putovanja u vrijeme najvećih gužvi te predlaže da putnici biraju rute koje uključuju izravne linije.

Zrakoplovi 

Općenito vlada vjerovanje da su vam izgledi da se razbolite u zrakoplovu veći jer ondje udišete “ustajali” zrak.

No zapravo bi zrak u avionu mogao biti bolje kvalitete od onoga u prosječnom uredu i gotovo sigurno bolji od onoga u vlaku ili autobusu.

Premda u zrakoplovnoj kabini punoj putnika ima više ljudi po četvornome metru, zrak se u njemu mijenja učestalijim ritmom.

Prof. Quingyan sa Sveučilišta Purdue, koji se bavi proučavanjem kvalitete zraka u različitim vozilima za prijevoz putnika, procjenjuje da se zrak u zrakoplovnoj kabini potpuno izmijeni svake dvije do tri minute u usporedbi s izmjenom zraka u klimatiziranoj zgradi koja se događa svakih deset do dvanaest minuta.

Naime, u kabini se zrak koji udišete pročišćava uz pomoć visokoučinkovitoga filtra čestica (Hepa) Ovaj sustav zadržava manje čestice od običnih ventilacijskih sustava, uključujući i viruse.

Filtar uvlači svježi zrak izvana i miješa ga sa zrakom u kabini, što znači da je ondje u svakome trenutku polovina zraka svježa. Mnogi obični ventilacijski sustavi samo miješaju isti zrak da bi se uštedjela energija.

Osim udisanjem kapljica koje dolaze od osobe koja kiše i kašlje, zaraze poput one koronavirusom mogu se prenijeti i dodirivanjem kontaminiranih površina, bilo da se radi o nečijoj ruci ili kvaki.

Vicki Hertzberg s američkog Sveučilišta Emory, godine 2018. uzela je uzorke s površine zrakoplova koji su letjeli na deset interkontinentalnih letova te otkrila da “izgledaju poput onih u vašem dnevnom boravku”.

To znači da na uzorcima iz zrakoplova nema ničega osobito drukčijeg u odnosu na testiranja provedena u zgradama i drugim vrstama prijevoza, kazala je.

Naravno, teško je generalizirati kolika je opasnost u bilo kojoj vrsti prijevoznog sredstva, s obzirom na različite faktore koji povećavaju ili smanjuju rizik. Primjerice, u zrakoplovu se na nekom duljem letu putnici možda više kreću po kabini i, ako su nositelji virusa, mogu ga proširiti.

Smjernice WHO-a kažu da je najveća opasnost od zaraze u zrakoplovu dva reda ispred, iza ili pokraj zaražene osobe

No za vrijeme epidemije Sarsa 2003. godine, 45 posto onih koji su se zarazili virusom u zrakoplovu kojim je putovala jedna zaražena osoba, sjedilo je izvan tog područja.

Uobičajeni savjeti vrijede i u ovom slučaju – perite ruke, čistite površine gde god je to moguće, kašljite i kišite u maramicu.

Kada je posrijedi putovanje zrakoplovom glavna briga avioprijevoznika je na koji način prevesti potencijalno zarazne osobe s jednoga kraja svijeta na drugi.

Koronavirus: Mitovi i lažni savjeti koje treba zanemariti

BBC je prikupio neke od najčešćih savjeta koji se dijele online i provjerio što o njima kaže znanost.

Češnjak

Mnogi korisnici Facebooka u objavama savjetuju konzumiranje češnjaka, koji navodno sprečava zarazu koronavirusom.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra da, premda je riječ o “zdravoj namirnici koja ima određena antimikrobna svojstva”, nema dokaza da konzumacija češnjaka štiti ljude od zaraze koronavirusom.

Mnogi savjeti koji se dijele po društvenim mrežama sami po sebi nisu štetni, dok god vas ne sprečavaju u tomu da se pridržavate dokazanih medicinskih savjeta, no potencijalno bi to mogli postati.

List The South China Morning Post je pisao o ženi koja je hospitalizirana zbog teške upale grla nakon što je pojela kilogram i pol sirovog češnjaka.

Poznato je da konzumacija voća i povrća, kao i većih količina vode može dobro utjecati na zdravlje, ali nema dokaza da će neka konkretna hrana pomoći u borbi protiv ovog virusa.

Čudotvorni minerali

Youtuber Jordan Sather, koji ima više tisuća pratitelja na raznim platformama, tvrdi da “čudotvorni mineralni suplement”, naziva MMS, može iskorijeniti koronavirus.

Prava je istina da MMS sadrži klorov dioksid – industrijski izbjeljivač.

Sather i ostali promovirali su ga i prije izbijanja epidemije korona virusa. U siječnju je tvitao da klorov dioksid (MMS) ne samo da učinkovito uništava stanice raka, već i da može iskorijeniti koronavirus.

Prošle je godine američka Uprava za hranu i lijekove (FDA) izdala upozorenje po kojemu je MMS opasan za zdravlje ako se konzumira oralno. I zdravstvene ustanove u drugim zemljama svijeta izdale su slična službena upozorenja.

Iz FDA kažu da im nije poznato ” nijedno istraživanje koje upućuje na to da su ovi proizvodi sigurni i učinkoviti u liječenju bilo koje bolesti.”

Upozoravaju da uzimanje MMS-a može izazvati mučninu, povraćanje, prolljev i tešku dehidraciju.

Sredstva za dezinfekciju ruku kućne izrade

U svijetu vlada nestašica gela za dezinfekciju ruku, s obzirom na to da je održavanje njihove higijene ključno u sprečavanju širenja virusa.

Pošto su se pojavile prve informacije o nestašicama u Italiji, na društvenim su se mrežama pojavili recepti za pripravu gela u kućnoj radinosti.

No riječ je o sredstvima za dezinfekciju namijenjenim čišćenju površina, koji, kako su istaknuli znanstvenici, nisu pogodni za nanošenje na kožu.

Gel za ruke na bazi alkohola obično sadrži 60 do 70 posto čistog alkohola, ali i omekšivače zbog čega neće isušiti kožu.

Prof. Sally Bloomfield s londonskog Fakulteta za higijenu i tropsku medicinu smatra da se kod kuće ne može napraviti učinkovit proizvod za dezinfekciju. Naime čak i votka sadrži samo 40 posto alkohola.

Srebro koje se uzima oralno

Upotreba koloidnog srebra reklamirala se u emisiji američkog televanđelista Jima Bakkera.

Riječ je o tekućoj suspenziji mikroskopskih čestica srebra. One je dovoljno malena da prođe kroz ljudske membrane i lako se apsorbira u tijelo.

Gost u Bakkerovoj emisiji tvrdio je da ova otopina ubija neke vrste koronavirusa u roku od 12 sati.

Zagovornici upotrebe koloidnog srebra tvrde da ono može izliječiti mnoge bolesti, no američke zdravstvene institucije pišu kako nema dokaza da ovaj oblik srebra pomaže u borbi protiv koronavirusa.

Facebookova služba za provjeru činjenica uz objave koje promoviraju ovu otopinu tvrdeći da poboljšava opće zdravstveno stanje upozorava kako nije znanstveno dokazano da koloidno srebro jača imunološki sustav i djeluje kao prirodni antibiotik.

Konzumiranje vode svakih 15 minuta

Prema objavi jednoga “japanskog liječnika”, koju su kopirali i podijelili brojni korisnici Facebooka, preporučuje se konzumiranje vode svakih 15 minuta, jer navodno ispire bilo kakav virus iz usne šupljine. Verzija na arapskom podijeljena je više od 250.000 puta.

Prof. Bloomfield kaže kako nema nikakvih dokaza da to pomaže.

Virusi iz zraka u organizam ulaze putem respiratornog trakta kad ih udahnete. Neki od njih možda će i ući na usta, no čak i stalno uzimanje vode neće spriječiti da se zarazite.

Ipak, uzimanje vode i stalno hidriranje općenito se smatra dobrim medicinskim savjetom.

Toplina i izbjegavanje sladoleda

Mnogi tvrde da toplina ubija viruse, pa preporučuju ispijanje vruće vode, kupanje u vrelim kupkama ili upotrebu fena.

U objavi, koju su kopirali i podijelili korisnici društvenih mreža iz različitih zemalja, a lažno je pripisana Unicefu, stoji da konzumiranje vruće vode i izlaganje suncu ubija virus, no i da treba izbjegavati – sladoled i druge hladne namirnice.

Iz Unicefa kažu da je to “potpuna neistina”.

Zna se da virus gripe ne živi dugo izvan tijela za vrijeme ljeta, no još uvijek ne znamo na koji način toplina djeluje na koronavirus, kaže prof. Bloomfield.

Zagrijavanje tijela ili izlaganje suncu u nastojanju da spriječite ulazak virusa u organizam potpuno je neučinkovito, kaže znanstvenica.

“Jedanput kad virus uđe u vaš organizam, ne možete ga ‘ubiti’, vaš se organizam s njim jednostavno mora sam izboriti. Da biste izvan tijela uništili virus potrebna vam je temperatura od 60 Celzijevih stupnjeva, što je toplije od bilo koje kupke ili saune”, pojašnjava.

Pranje posteljine ili ručnika na 60 Celzijevih stupnjeva dobra je zamisao, jer može ubiti virus koji se zadržao u tekstilu, no ni u kojem slučaju nije dobra opcija za kožu.

A vruće kupke i vrela tekućina ne mijenjaju vašu stvarnu tjelesnu temperaturu – ona će ostati stabilna kod svih osim kod onih koji su već bolesni. (Hina)

Foto: Pixabay

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI