Karizmatični svetac! Prisjećamo se dana kada je preminuo sveti Ivan Pavao II.: Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi

Karizmatični svetac! Prisjećamo se dana kada je preminuo sveti Ivan Pavao II.: Niti jedan se papa nije susreo s tolikim brojem ljudi

Na današnji dan, 2. travnja 2005. godine, umro je papa Ivan Pavao II., građanskog imena Karol Jozef Wojtyla. Osim kao prvi čovjek Katoličke crkve, Prijatelj hrvatskoga naroda, ljubitelj djece, mladih, zagovaratelj jedinstva među kršćanima.

Svetac koji je i dalje s nama. Ivan Pavao II. ostao je upamćen u srcima vjernika i jedan je od velikih državnika 20. stoljeća i duhovni aktivist planetarnoga utjecaja.

Sveti Ivan Pavao II. bio je poznat i kao Papa mladih zbog svoje skrbi za mlade i za obitelji. Iz ljubavi prema mladima on je 1985. godine uveo obilježavanje Svjetskoga dana mladih koji je poslije postao tradicionalna i obilježava se svake dvije godine u gradu po Papinu izboru. Za njegova je pontifikata bilo 19 takvih proslava na kojima su se okupili milijuni mladih. Ljubav prema obitelji dovela je 1994. godine do utemeljenja Svjetskih susreta obitelji.

Ivan Pavao II. 264. je papa, odnosno 263. Petrov nasljednik.Karol Józef Wojtyła, izabran za Papu 16. listopada 1978., rođen je u Wadowicama, gradu 50-ak kilometara udaljenom od Krakowa, 18. svibnja 1920. Bio je drugo od dvoje djece Karola Wojtyłe i Emilie Kaczorowske.

Nakon završetka studija na višoj školi ”Marcin Wadowita” u Wadowicama. upisuje se na sveučilište Jagiellonian u Krakowu. Kada su nacisti zatvorili sveučilište mladi je Karol (od 1940. do 1944.) radio u kamenolomu, a potom u kemijskoj tvornici kako bi mogao zaraditi za život te izbjegao deportaciju u Njemačku.

Osjetivši poziv na svećeništvo od 1942. pohađa u tajnosti predavanja na Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian kao bogoslov Krakowske nadbiskupije. Istodobno, jedan je od promicatelja ”Rapsodijskog kazališta” koje je također djelovalo u tajnosti.

Nakon rata nastavlja studij na krakowskoj bogosloviji, koja je ponovno otvorena, i Teološkom fakultetu Sveučilišta Jagiellonian sve do svoga svećeničkog ređenja u Krakowu 1. studenoga 1946.

Poznavajući Wojtyłine iznimne sposobnosti i darovitost tadašnji krakowski nadbiskup kardinal Adam Stefan Sapieha Wojtyłu šalje na daljnji studij u Rim, gdje postiže doktorat iz teologije (1948.) s tezom o nauku vjere u djelima sv. Ivana od Križa.

Godine 1948. vraća se u Poljsku gdje obavlja službu kapelana u Niegowiću, a potom studentskog kapelana u župi Sv. Florijana u Krakowu. Kasnije postaje profesorom iz moralne i etičke teologije na krakowskoj bogosloviji i Teološkom fakultetu u Lublinu.

U 38-oj godini života, 1958., Wojtyła postaje najmlađi poljski biskup, šest godina kasnije, tijekom održavanja Drugog vatikanskog koncila, papa Pavao VI. imenuje ga krakowskim nadbiskupom, a potom i kardinalom. Kao nadbiskup sudjelovao je na Drugome vatikanskom koncilu (1962. – 1965.) pruživši važni prinos u izradi konstitucije „Gaudium et spes“. Kardinal Wojtyła sudjelovao je također na pet skupština Biskupskih sinoda prije svoje papinske službe.

Papa Pavao VI. umire u papinskom ljetnikovcu u Castel Gandolfu 6. kolovoza 1978. Nasljeđuje ga, ali samo na 33 dana, kardinal Albino Luciani koji uzima ime Ivan Pavao I. Ivan Pavao I. umire u noći s 28. na 29. rujna 1978. i već 14. listopada otvara se nova konklava.

Dva dana kasnije, 16. listopada, Karol Wojtyła izabran je za Papu. Nakon punih 455 godina izbor je pao na ne-Talijana, prvoga slavenskog papu u povijesti. Karol Wojtyła uzeo je ime dvojice svojih prethodnika – Ivan Pavao II.

Ubrzo nakon izbora za Papu Ivan Pavao II. pokazao je kako će njegova služba biti u znaku velikih promjena. Od papinskog protokola u koji je uveo mnoge novine do snažne pastoralne zauzetosti koja se najistaknutije odražavala u njegovim apostolskim putovanjima.

Za vrijeme svog pontifikata Ivan Pavao II. bio je na 104 apostolska putovanja. Među mnogobrojnim glavnim dokumentima posebno mjesto zauzima 14 enciklika, 13 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo. Tomu treba pribrojiti i Papine knjige.

Prema podacima Tiskovnog ureda Svete Stolice, Papa je u tijeku svoje papinske službe proglasio 1.282 blaženika te 456 svetaca. Održao je 8 konzistorija na kojima je imenovao 201 kardinala. Predsjedao je i na 6 plenarnih skupština kardinalskog zbora, a sazvao je 15 skupština biskupske sinode.

Na blagdan Gospe Fatimske 13. svibnja 1981. na Trgu Svetog Petra u Vatikanu na papu Ivana Pavla II. izvršen je atentat. Na Ivana Pavla II. pucao je Turčin Ali Agca, teško ga ranivši, a Papa ga je nakon oporavka posjetio u zatvoru i oprostio mu. Godinu dana nakon atentata Papa je posjetio portugalsko svetište Gospe Fatimske, gdje je izrekao čin posvećenja i predanja svijeta Bezgrešnom Srcu Marijinu.

Na više od tisuću općih audijencija srijedom sudjelovao je do sada više do 16 milijuna hodočasnika, ne ubrajajući u to posebne audijencije i vjerska slavlja.

Pored toga Papa se susreo s milijunima ljudi tijekom svojih putovanja diljem cijeloga svijeta.
Ukupno, s Papom se u Vatikanu ili na njegovim međunarodnim putovanjima, u kojima je prešao udaljenost koja je gotovo jednaka trostrukoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca, susrelo više od 300 milijuna ljudi. Brojni su također ljudi iz vlasti koje je Papa primio u audijenciju.

U jeku velikih društveno-političkih previranja u Istočnoj Europi 1989. godine Papi u povijesni službeni posjet dolazi predsjednik Vrhovnog sovjeta SSSR-a Mihail Gorbačov. U tome razdoblju dolazi do uspostave diplomatskih odnosa između Svete Stolice i zemalja europskog Istoka.

U siječnju 1992. Sveta Stolica priznaje Hrvatsku, a ubrzo su uspostavljeni i diplomatski odnosi između Hrvatske i Svete Stolice. Dvije godine kasnije, u rujnu 1994. Papa boravi u prvom posjetu Hrvatskoj.

Simboličnim činom otvaranja Svetih (jubilejskih) vrata 24. prosinca 1999. započeo je Veliki jubilej 2000. Otvaranje Svetih vrata na bazilici Svetog Pavla izvan zidina 18. siječnja imalo je snažno ekumensko obilježje. Nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine Papa poziva katolike na dan posta za mir a predstavnike religija svijeta na Dan molitve za mir u svijetu u Asizu. Tijekom 2002. Papa je u niz navrata pozivao na mir na Bliskom istoku gdje je došlo do nove eskalacije sukoba.

Na početku dvadeset i pete godine svoje papinske službe 16. listopada 2002. Ivan Pavao II. proglašava Godinu krunice i uvodi u najrašireniju marijansku molitvu na svijetu, krunicu pet novih otajstava koja je nazvao „otajstvima svjetla“.

Početkom lipnja 2003. Papa je ponovno, po treći put, u Hrvatskoj gdje je posjetio Dubrovnik (6. lipnja), Osijek i Đakovo (7. lipnja), Rijeku (8. lipnja) te Zadar (9. lipnja). U drugoj polovici lipnja 2003. posjetio je Bosnu i Hercegovinu i tom prigodom u Banjoj Luci proglasio blaženim slugu Božjega Ivana Merza.

Papa Wojtyła je utemeljio institut ”Ivan Pavao II.” te institut „Populorum progressio“ za domorodačke narode Južne Amerike. Pored toga utemeljio je Papinsku akademiju za život i Papinsku akademiju za društvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika (koji se svake godine slavi 11. veljače) te Svjetski dan mladeži.

Vječni Bog pozvao ga je u svoj dom u subotu 2. travnja u 21:37 sati. U času smrti Ivana Pavla II, koji je umro u privatnim vatikanskim odajama, uz njega su u duhu i molitvi bili vjernici širom svijeta, osobito stotinu tisuća na Trgu sv. Petra, a Papin odlazak intenzivno je posredstvom medija pratio čitav svijet.

Nedugo nakon smrti Ivana Pavla II., njegov nasljednik papa Benedikt XVI. dopustio je da se ne čeka pet godina od njegove smrti, kako predviđa crkveni kodeks za početak postupka nečije beatifikacije, već da se postupak započne iste godine kada je papa Wojtyla umro.

Papa Benedikt XVI. proglasio je 1. svibnja 2011. godine svoga prethodnika Ivana Pavla II. blaženim, te proglasio njegovim blagdanom datum kada je Ivan Pavao II. održao prvu sv. misu kao papa, 22. listopada. Svetim ga je proglasio sadašnji papa Franjo 27. travna 2014. na Nedjelju Božjeg Milosrđa.

Izvor/ Laudato/ Foto: Ilustracija

KATEGORIJE
OZNAKE

KOMENTARI