Kandidati HDZ-a I. Izborne jedinice obišli Svetište Majke Božje Remetske koje je stradalo u razornom potresu

Kandidati HDZ-a I. Izborne jedinice obišli Svetište Majke Božje Remetske koje je stradalo u razornom potresu

Lijep i sunčan dan iskoristili su kandidati HDZ-a iz prve izborne jedinice kako bi obišli jedno od naših marijanskih svetišta u Remetama. Ninu Obuljen Koržinek, Zvonka Milasa, Mislava Hermana, Ivana Ćelića, Ivana Vidiša i Ljubicu Lukačić ugostio je župnik Antonio Mario Čirko. Jedan od domaćina bio je i predsjednik Vijeća gradske četvrti Maksimir Stanko Gačić na čijem se području nalazi ovo svetište.

Otac Antonio Mario Čirko, župnik župe i upravitelj svetišta Majke Božje Remetske je svojim gostima pokazao kakve je štete pretrpjela crkva a i svetište Majke Božje Remetske u potresu i planovima kako da se oštećenja saniraju.

Župa, Svetište Majke Božje Remetske i filijalna crkva Sv. Terezije Avilske, zagovornice Hrvatske, nalazi se na sjevernom dijelu Zagreba, na padinama šumovite Medvednice i jedno je od najstarijih marijanskih svetišta u Hrvatskoj. Prvi pisani podaci potiču iz 13. stoljeća. Na ulaznim vratima svetišta stoji uklesano u kamenu: Zdanje ovo podigla je Marijanska pobožnost.

Danas je ova crkva duhovna oaza grada Zagreba. U crkvi postoje freske pavlinskog slikara Ivana Rangera koje su nažalost većim dijelom nastradale u potresu 1880. Prije potresa je crkva bila tako oslikana da je nazvana “hrvatska Sikstinska kapela”. Najstariji tragovi sežu do 13. stoljeće. Misterij je, čak i za povjesničare, vrijeme nastanka remetske crkve i kipa remetske Majke Božje. Pogotovo nakon što su pored sadašnje crkve arheološkim iskapanjem pronađeni temelji dviju crkva i groblje, te još čitav niz građevinskih objekata potrebno je ići u još dalju prošlost koju treba tek otkriti.

Remetsko je svetište stjecište brojnih vjernika. Hodočastili su u nj banovi, župani, biskupi, svećenici, redovnici, puk Božji. Za vrijeme svoga upravljanja zagrebačkom biskupijom biskup Borković je svake subote hodočastio u Remete, a isto je činio i biskup Emerik Esterhazy.

U remetsko svetište često su hodočastili i nadbiskup Bauer, kardinali Stepinac i Kuharić. Vjernici grada Zagreba često su hodočastili, predvođeni svojim pastirima, u remetsko svetište u teškim trenutcima hrvatske povijesti.

U remetskom svetištu događala su se po zagovoru Majke Božje i brojna čudesa. Zapisi o tim čudesima izgorjeli su u požaru. Ostala je „Farmacopea celestis“ Andrije Eggerera i „Liber votorum“.

Za razliku od svetišta u Mariji Bistrici, Sinju ili Trsatu gdje dolazi mnoštvo hodočasnika, remetsko svetište je svetište intime i mira. Svetište gotovo nikada nije prazno. Po cijeli dan je otvoreno i uvijek se zaustavi poneki automobil. Ljudi ne žele biti primjećeni i žele moliti u samoći pred Gospinim kipom.

Tradicionalni proštenjarski dani su Uskrsni ponedjeljak, Duhovski ponedjeljak, Velika i Mala Gospa. S velikim proštenjima prestalo se u Remetama pedesetih godina, jer tradicionalni dani, Uskrsni i Duhovski ponedjeljak postali su radni dani pa su ljudi morali ići na posao.

Novi čuvari svetišta karmelićani nastoje biti, koliko je god moguće, na raspolaganju hodočasnicima i nastoje da se u Remete, kao i u doba pavlina, dolazi na molitvu, a ne na izlete. Karmelićani žele Remete zadržati oazom mira i molitve jer ovo je svetište nastalo po molitvi i ovo svetište čini molitva.

Foto: Božidar Bebek

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI