Kako je ukrajinski predsjednik Zelenskij promijenio odgovor Zapada na Rusiju?
Pet dana nakon ruske brutalne invazije na Ukrajinu, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij i njegova hrabra nacija već su učinili više za transformaciju politike Zapada prema Rusiji od 30 godina posthladnoratovskih summita, resetiranja politike i obračuna s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Prkos ukrajinskog čelnika nadahnuo je i osramotio Sjedinjene Države i Europsku uniju da idu daleko dalje i daleko brže – u pretvaranju Rusije u državu parija nego što se činilo da su spremne ići. Obećavajući oružje i streljivo Zelenskom (44), čini se da je Zapad sve više uvučen u mogući proxy rat s Moskvom oko Ukrajine, iako ona nije članica NATO-a koja ima koristi od izravnih sporazuma o međusobnoj obrani bloka.
Nakon što su prošlog tjedna inzistirali da će se sankcije ocjenjivati rastućom krivuljom na temelju ruskog ponašanja, Washington i njegovi saveznici sada su požurili osobno sankcionirati Putina i izbacili ključne ruske banke iz vitalne globalne financijske mreže SWIFT. U najneobičnijoj promjeni, Njemačka, pod novim kancelarom Olafom Scholzom, obećala je da će premašiti ciljeve NATO-a za troškove obrane i prevladala je svoju suzdržanost u slanju oružja u ratna područja obećavši da će naoružati Ukrajince koji se bore protiv ruskih trupa. Njemačka je također zaustavila plinovod Sjeverni tok 2 koji dovodi vitalno potreban ruski plin u zapadnu Europu. U još jednom upečatljivom trenutku, mađarski premijer Viktor Orban, Putinov štićenik, stao je na stranu kolega čelnika Europske unije protiv Rusa. Drugi autokrat, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji je imao tople veze s Putinom, pozvao se na konvenciju iz 1930-ih koja bi mogla zakomplicirati ruske pomorske operacije na Crnom moru.
A Britanija, nakon što je dugo zatvarala oči pred bogatstvom oligarha opranim kroz otmjenu imovinu u Londonu, sa zakašnjenjem izjavljuje, riječima premijera Borisa Johnsona, “Nema mjesta za prljavi novac u UK”. Čak je i bivši američki predsjednik Donald Trump, koji je prošli tjedan proveo laskajući Putinovu “genijalnost” dok se invazija odvijala, u subotu se osjećao prisiljenim odati počast hrabrosti Zelenskog, kojeg je jednom pokušao iznuditi koristeći američku pomoć u telefonskom pozivu koji je doveo do njegovog prvi opoziv.
Herojstvo ukrajinskog predsjednika također je dirnulo ljude diljem svijeta i pokrenulo bujicu manjih gesta podrške. Formula 1 i europski nogometni čelnici oduzeli su Rusiji reprezentativna događanja. Ruske baletne predstave otkazane su u Velikoj Britaniji. A neke američke države povlače s polica rusku votku.
Značajno jačanje globalne fronte protiv Rusije tijekom vikenda uslijedilo je nakon sve žešćih poziva Zelenskog u pomoć. Europski čelnici izvijestili su da je u razgovoru s njima prošlog tjedna rekao da ne zna koliko su on ili njegova zemlja otišli.
Malo je autsajdera očekivalo da će se Zelenskij, bivši komični glumac koji je, na frustraciju američkih dužnosnika, tjednima ignorirao ili umanjivao američka upozorenja o neizbježnoj invaziji, pretvoriti u vođu koji će odgovarati ovom trenutku u povijesti njegove zemlje. Njegova se odbojnost promijenila nekoliko dana prije invazije kada je upućivao sve srcedrapajuče apele za pomoć. Njegova prijašnja suzdržanost možda je mnoge njegove sunarodnjake ostavila nespremnima za agoniju koja se spremala razviti.
Ipak, pod najekstremnijim okolnostima, Zelenskij ironično pokazuje upravo one vrijednosti – uključujući čvrstu obranu demokracije – koje bi kvalificirale Ukrajinu za članstvo i u Europskoj uniji i u NATO-u, put koji je Putin pokušao zatvoriti svojom invazijom.
“Oni su jedni od nas i želimo ih uvesti”, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u intervjuu za Euronews u nedjelju, misleći na Ukrajinu.
Zelenskij ne stvara samo povijesnu legendu za sebe, suprotstavljajući se tiraniji na način koji ga stavlja uz bok slavnim hladnoratovskim disidentima poput čelnika poljske solidarnosti Lecha Walese i Imrea Nagya, pogubljenog vođe mađarskog ustanka protiv Varšavskog pakta 1956. Nudi onu vrstu inspirativnog vodstva koje je često nedostajalo tijekom pandemije u kojoj su neki čelnici svoje političke ciljeve stavili iznad javnog dobra i odbijali slijediti javnozdravstvena pravila koja su nametnuli svojim ljudima. Za razliku od bivšeg afganistanskog predsjednika Ashrafa Ghanija, koji je pobjegao iz Kabula kada su se talibani obrušili na prijestolnicu prošlog ljeta, Zelenskij je odlučan ostati i boriti se – i možda umrijeti sa svojim narodom.
Postao je najrjeđi od vođa — sinonim za raspoloženje i karakter svog naroda u ključnom trenutku povijesti, dok ih je htio na sve veće nacionalne napore poput britanskog premijera Winstona Churchilla tijekom Drugog svjetskog rata ili Georgea Washingtona tijekom i nakon američkog revolucija.
U onome što je već postalo kultni komentar, Zelenskij je odbio američke ponude za izlazak na sigurno, rekavši SAD-u, prema veleposlanstvu njegove zemlje u Britaniji, “Borba je ovdje. Treba mi streljivo. Ne vožnja.”
U još jednoj potresnoj poruci u nedjelju, ukrajinski predsjednik je upozorio ostatak svijeta da, iako su on i njegova zemlja bili na liniji vatre, on vodi borbu u ime svjetske demokracije i slobode.
Ukrajinci su pokazali hrabrost da brane svoju domovinu i spašavaju Europu i njezine vrijednosti od ruskog napada, rekao je.
“Ovo nije samo ruska invazija na Ukrajinu. Ovo je početak rata protiv Europe, protiv europskih struktura, protiv demokracije, protiv osnovnih ljudskih prava, protiv globalnog poretka zakona, pravila i mirnog suživota.”
Alarmantan zaokret u krizi
Komentari Zelenskog došli su nakon što je ukrajinska kriza dobila još alarmantniji zaokret.
Putin je, napadajući čelnike NATO-a, stavio ruske snage za odvraćanje – uključujući nuklearno oružje – u stanje visoke pripravnosti. Taj je potez možda bio osmišljen kako bi uplašio Zapad, ali je također pojačao strah od eskalacije na doista alarmantne razine.
Putinova nuklearna retorika došla je kada se činio sve izoliranijim, s njegovim snagama zaglavljenim na cestama prema Kijevu i prizorima spaljenih konvoja koji su nagovještavali snagu ukrajinskog otpora.
Nikada nije postojala veća potreba da se Putinu omogući neka vrsta diplomatskog izlaza iz krize. Ali ni zapadni čelnici ni Ukrajinci ne polažu velike nade u razgovore planirane za ponedjeljak između dužnosnika iz Kijeva i Moskve o granici s Bjelorusijom.
A očekivani krah ruske valute, rublje u ponedjeljak, na pozadini međunarodnih sankcija, mogao bi dodatno pojačati politički pritisak na Putina i pogoršati njegovo nestabilno raspoloženje.
Nazire se trenutak slutnje
Ruska invazija na Ukrajinu je, više od svega, rezultat opsjednutosti jednog čovjeka padom Sovjetskog Saveza, oblikom svijeta nakon Hladnog rata i percipiranog nepoštivanja pretenzija Rusije kao velike sile. Ali ako je Putin inicirao krizu, ponašanje Zelenskog je potaknulo reakciju ostatka svijeta – često koristeći hitove na društvenim mrežama zbog kojih se ruska propagandna mašina činila ravnom.
No, mora se postaviti pitanje dolazi li odgovor za Ukrajinu prekasno.
Ruska kolona duga tri milje primijećena je u nedjelju na satelitskim snimcima na cesti za Kijev, što je raspirilo strah od mogućeg napada na glavni grad koji bi civile stavio na izravnu liniju paljbe i povećao ionako visok broj civilnih žrtava, koji lokalni vlasti su u nedjelju iznosile 352. Zapadni čelnici kažu da će trebati vremena da sankcije počnu nanositi bol Putinu, oligarsima koji ga podržavaju i ruskom narodu. Ali Ukrajini će možda ostati dani, a ne tjedni kao neovisna nacija.
Opstanak ukrajinskog predsjednika postaje sve važniji i za ostatak svijeta. Teška poteškoća s kojom su se ruske snage suočile naglašava poteškoće koje bi Rusija imala u pokoravanju okupirane nacije veličine Francuske.
Podijeljena Ukrajina i pobuna punog razmjera bili bi daleko učinkovitiji sa Zelenskim kao figurom. Njegov novi utjecaj u svjetskim prijestolnicama i sposobnost mobiliziranja političke vatre na strane čelnike mogli bi biti od neprocjenjive važnosti za ukrajinsku stvar, zbog čega bi eventualni bijeg iz Kijeva mogao biti ključan za nade njegove zemlje u oslobođenje.
Ali Zelenskij i tisuće njegovih sugrađana Ukrajinaca znaju da možda žive na posuđeno vrijeme. Čini se da je Putin stjeran u kut, zbog čega mu je još hitnije brzo i odlučno okončati sukob. Ruski vođa, koji je Zelenskog i njegove sunarodnjake lažno omalovažavao kao naciste, ima evidenciju odgovora spaljene zemlje koji malo obraćaju pažnju na gubitke civila. Rusko potpuno uništenje čečenskog glavnog grada Groznog, u svom nemilosrdnom nastojanju da slomi separatiste, može predstavljati neke predznake za Kijev u nadolazećim danima.
A dosadašnji izvanredni uspjeh Zelenskog samo ga čini vrijednijom metom za Rusiju. Moskva može zaključiti da bi ukrajinski moral i otpor, ako bude zarobljen ili ubijen, mogli pasti.
Dokazi posljednjih dana, međutim, čine tu tvrdnju upitnom.
Analiza Stephena Collinsona, CNN/ Foto: (Office of the President of Ukraine)