EU uvodi novi instrument za financiranje mirovnih vojnih operacija

EU uvodi novi instrument za financiranje mirovnih vojnih operacija

Europski je parlament u četvrtak usvojio podržao uvođenje Europskog instrumenta mirovne pomoći koji, pored troškova vojnih misija i operacija EU-a, Uniji omogućuje financiranje i mirovnih operacija na globalnoj razini koje vode treće države ili međunarodne organizacije.

Osnivanje instrumenta mirovne pomoći predložila je visoka predstavnica Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini u lipnju 2018., a obuhvaćat će samo izdatke u području vojske ili obrane koji se ne mogu financirati iz proračuna Unije, kako je utvrđeno Ugovoru o EU-u (članak 41. stavak 2. UEU-a)

Europski će instrument mirovne pomoći biti izvanproračunski fond za koji je predviđeno 10,5 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2021, čime će se omogućiti financiranje “operativnog djelovanja koje ima implikacije u području vojske ili obrane u okviru zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP)“. Doprinosi pojedinih država fondu bit će određeni na temelju bruto društvenog proizvoda država članica.

Osnivanjem Instrumenta mirovne pomoći, zamijenit će se postojeći izvanproračunski fondovi za financiranje operacija s “vojnim ili obrambenim implikacijama”. To su Instrument mirovne pomoći za Afriku te mehanizam Athena za financiranje zajedničkih troškova mirovnih vojnih operacija EU-a.

Dosad je u okviru Instrumenta mirovne pomoći za Afriku bilo dopušteno samo financiranje mirovnih operacija pod afričkim vodstvom a putem mehanizma Athena zajedničkim financiranjem bio je obuhvaćen relativno mali udio troškova vojnih operacija (5 – 10 posto).

Europskim instrumentom mirovne pomoći želi se znatno povećati zajedničke troškove kako bi se osigurala veća solidarnost.

Instrument mirovne pomoći može uključivati osposobljavanje, davanje opreme i druge vrste potpore partnerima EU-a, kako bi im se pomoglo u rješavanju krize.

U izvješću, usvojenom velikom većinom glasova zastupnika na plenarnoj sjednici u Strasbourgu, navodi se da „EU želi postati globalni akter za mir te teži održavanju međunarodnog mira i sigurnosti te poštovanju međunarodnog humanitarnog prava i prava u području ljudskih prava“.

Europarlamentarci traže da se sredstvima fonda ne financiraju operacije koje krše međunarodno pravo i ljudska prava, a od Visoke predstavnice da se „pri izradi prijedloga za višegodišnje programe djelovanja i ad hoc mjere pomoći u cijelosti provedu stajališta Parlamenta, uključujući povlačenje prijedloga kojima se Parlament protivi“.

Izvjestiteljica Hilde Vautmans istaknula je kao je sigurnosno okruženje europske unije kompleksnije i nepredvidljivije nego ikad, zbog čega je potrebno da EU razvije „nužne instrumente koji povećavaju sposobnost Unije da očuva mir, spriječi sukobe i ojača međunarodnu sigurnost. Europski instrument mirovne pomoći je ta poveznica koja nedostaje prema efektivnijem i fleksibilnijem vanjskom djelovanju EU-a“. (Hina)

Foto/MORH

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI