Miro Kovač: “Prava žena u Hrvatskoj možemo štititi i bez Istanbulske konvencije”

Miro Kovač: “Prava žena u Hrvatskoj možemo štititi i bez Istanbulske konvencije”

“Ono što je mnogima u Hrvatskoj sporno, ne samo u HDZ-u kao narodnjačkoj stranci koja se po svom statutu temelji na domoljublju, načelima demokracije i kršćanske civilizacije i drugim tradicionalnim vrijednostima, jest da je Istanbulska konvencija prvi međunarodni dokument u kojem se uvodi obvezujuća definicija roda i traži uključenje rodne perspektive u provedbu i procjenu učinka predviđenih mjera”, kaže dr. Miro Kovač, koji uz zamjenika šefa HDZ-a Milijana Brkića i političkog tajnika Ive Davora Stiera kao međunarodni tajnik također izražava rezervu prema tom dokumentu, piše Jutarnji List.

Kovač tvrdi da je nesporna temeljna svrha Konvencije, a to je zaštita žena od svih oblika nasilja, ali da HDZ mora u Hrvatskoj prednjačiti i po njegovanju načela demokracije i unutar sebe raspraviti u kojoj su mjeri neki elementi Istanbulske konvencije u suprotnosti s načelima kršćanske civilizacije. “To se podrazumijeva, to je obaveza HDZ-a prema njegovom članstvu, prema njegovim biračima, prema hrvatskom društvu”, kaže.

Kako se u Konvenciji definira ‘rod’, pojam koji nije ni u našem Ustavu ni u Ugovoru o Europskoj uniji?

Kao ‘društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce’. Sukladno tom pristupu, imamo, dakle, s jedne strane rod, to jest ‘društveni spol’ i, s druge, ‘biološki spol’. Zagovornici tzv. rodne teorije tvrde da se ogromna većina ljudi rađa s biološkim spolom, ali da ih prevladavajuća kultura u njihovu okruženju na kraju krajeva čini muškarcima ili ženama. Nasuprot tome postoji tradicionalni stav, koji je javno artikulirao i papa Franjo, da nas priroda, to jest biološki spol, čini muškarcima ili ženama. U tomu leži prijepor. Što je ključno za našu spolnost? Priroda ili, pak, odgoj? Riječ je o duboko svjetonazorskom, ali danas i političkom pitanju u Hrvatskoj.

Što s druge strane po vama nije sporno u Konvenciji?

To je zaštita žena od svih oblika nasilja. To je civilizacijski imperativ. Na kraju krajeva, jedna od temeljnih vrednota hrvatskog Ustava jest ravnopravnost spolova. I, koliko znam, gotovo su sve mjere za sprečavanje i borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koje su predviđene Istanbulskom konvencijom prenesene u hrvatsko zakonodavstvo.

Ali svi nas uvjeravaju, pa i neki iz vaše stranke, da u Konvenciji nema govora o rodnoj ideologiji?

Budimo logični. Jasno je da u Konvenciji ne bi bilo definicije ‘roda’ da se u posljednjih nekoliko deseteljeća nije proširila teorija o ‘rodu’ kao ‘društvenom spolu’ nasuprot ‘biološkom spolu’. Drugim riječima, Istanbulska konvencija, u kojoj je uvedena obvezujuća definicija roda, po logici stvari predstavlja platformu koja omogućava primjenjivanje rodne teorije. A mogla je biti napisana bez uvođenja definicije i pojma ‘roda’ i usredotočiti se na suzbijanje diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije.

Kakvi su bili stavovi istaknutih političara iz redova pučana kada je riječ o tom dokumentu?

U klubu zastupnika Europske pučke stranke, kojoj HDZ pripada, nije bilo jedinstvenog stava kada se u Europskom parlamentu glasovalo o potvrđivanju Istanbulske konvencije. Samo 54 posto zastupnika Europske pučke stranke bilo je za usvajanje Konvencije. Primjerice, ni predsjednik Europskog parlamenta, Talijan Antonio Tajani, ni predsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke, Bavarac i Nijemac Manfred Weber, ni bivša francuska ministrica pravosuđa Rachida Dati nisu glasovali za Konvenciju.

Znači li to da predlažete da o svjetonazorskim pitanjima treba dopustiti glasovanje prema savjesti?

Upravo tako. To je standard u zrelim demokracijama. U Njemačkoj Istanbulska konvencija nije bila sporna, izglasana je prošle godine jednoglasno u Bundestagu, pod predsjedanjem potpredsjednika iz reda bavarskog CSU-a. Nasuprot tome je 2011. godine pitanje ozakonjenja ‘preimplantacijske dijagnostike’, znači mogućnosti pregledavanja embrija iz epruvete na genetske defekte prije njegova usađivanja u maternicu, ali i istospolnog braka prošle godine, dovelo do podjela u parlamentarnim strankama. Zastupnici su glasovali prema savjesti, Angela Merkel i mnogi CDU-ovci i CSU-ovci u oba su slučaja bili protiv. I u Hrvatskoj je preimplantacijska dijagnostika ozakonjena, ali nije bila svjetonazorsko pitanje u našem javnom prostoru, a u Njemačkoj jest. Čak se prethodno na kongresu CDU-a o tomu bilo glasovalo. Tada je stranka bila protiv. Postoje, dakle, razlike između naših društava na europskom kontinentu. Uvažimo to. Možemo u Hrvatskoj štititi prava žena i bez ratifikacije Istanbulske konvencije. I o tomu se u HDZ-u trenutno izjašnjava, moramo prednjačiti po demokratičnosti.

Ali, postoji snimka iz 2014., kada ste stajali uz Margaretu Mađerić kada se pozivalo na ratifikaciju?

Moram razočarati sve one koji su posljednjih dana manipulativno komentirali medijsku konferenciju HDZ-a iz 2014. godine, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, i imputirali mi da sam se zalagao za ratifikaciju Istanbulske konvencije. Neka pogledaju videoprilog koji je dostupan na društvenim mrežama. Rekao sam doslovce sljedeće: ‘U ime Predsjedništva stranke, u ime muškog dijela stranke, pridružujem se osudi svakog oblika nasilja nad ženama u društvu. Iskazujem podršku jednakopravnom statusu žena u hrvatskom društvu – i vrednovanju statusa žena u hrvatskom društvu.’ Ni manje, ni više. I danas tako mislim, ostao sam dosljedan, na žalost onih koji nastoje manipulirati i dezinformirati javnost.

Bude li uz Konvenciju išla i posebna izjava, hoće li to za vas biti dovoljno da podržite ratifikaciju?

Umjesto forsiranja ratifikacije, zalažem se za forsiranje dosljedne primjene zakonskih mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, kao i za bavljenje onim što je danas na prvome mjestu, a to je provođenje ključnih reformi za budućnost Hrvatske, na planu obrazovanja, zdravstva, pravosuđa, državne uprave.

Ne smatrate li ipak da su se stavovi Crkve previše udomaćili i u politici?

Ne. Država je odvojena od Crkve. Ali naravno da svjetovna vlast i duhovna vlast jedna na drugu utječu. Neprijeporno jest da je Katolička crkva u Hrvata dala povijesno nezamjenjiv doprinos opstojnosti hrvatskog naroda, kao što je i Domovinski rat temelj suvremene demokratske Hrvatske. To su datosti za svaku hrvatsku vlast, bila ona desna ili lijeva. To kažem kao političar i kao povjesničar.

Mogu li različiti stavovi zastupnika HDZ-a dovesti do raskola u stranci?

Naprotiv, u tijeku je unutarstranačka rasprava, što je pozitivno i značajno ne samo za razvoj HDZ-a nego i za razvoj političke kulture općenito u Hrvatskoj. Bolje je spriječiti nego liječiti, treba razgovarati. Ako imate drukčije mišljenje, niste neprijatelj. Prošlo je vrijeme komunističkog sustava. Različitost stavova je ujedno i bogatstvo. Na kraju krajeva, ‘mislim, dakle jesam’, napisao je francuski filozof René Descartes.

Foto/Božidar Bebek/Totalno.HR

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI