Cretu kaže da Hrvatska dobro radi na povlačenju novca iz EU fondova

Cretu kaže da Hrvatska dobro radi na povlačenju novca iz EU fondova

Europska povjerenica za regionalnu politiku Corina Cretu smatra kako Hrvatska dobro radi na povlačenju novca iz europskih fondova s obzirom da se posljednja priključila Uniji 28 država, te vjeruje kako će Hrvatska u siječnju biti pripremljena za predsjedanje Vijećem EU-a.

„Hrvatskoj je nedostajalo stručnih ljudi za rad na europskim fondovima no učinjen je napredak pa danas zemlja dobro radi na povlačenju novca“, rekla je Cretu za Hinu u Bukureštu na margini Foruma podunavskih zemalja.

Dvodnevni forum koji završava u petak, i na kojem se govori o projektima financiranima iz EU-a u 14 zemalja kroz koje protječe rijeka Dunav, te onima koje se naslanjaju na njega, posljednji je događaj u organizaciji Rumunjske kao predsjedateljice Vijećem EU-a. Na idućih šest mjeseci predsjedništvo će prijeći u ruke Finske a od siječnja 2020. do srpnja prvi put i Hrvatske.

„Moj savjet je ne potcjenjivati Hrvatsku kao zemlju. Žao mi je što je predsjedanje Rumunjske bilo počelo s puno predrasuda, da neće biti sposobno za to, no ono je napravilo puno posla. Ovdje nije riječ samo o političarima nego je tu čitava mašinerija pa sam sigurna da će hrvatsko predsjedanje unaprijed biti dobro pripremljeno. Nemam posebnog savjeta samo mogu reći da je to jedinstvena prilika i čast za zemlju“, napomenula je Rumunjka Cretu koja je na kraju svog mandata povjerenice.

Ona se nada kako će tijekom finskog predsjedanja biti odobren zajednički proračun za razdoblje od 2021. do 2027. ali da je imala ista očekivanja i kada je Rumunska preuzela predsjedanje u siječnju.

„Ne bude li proračun usvojen u nadolazećim mjesecima bit će ugrožene tisuće projekata“, upozorila je.

Hrvatska je članica od 2013. te velike nada polaže u novac iz fondova EU-a. Cretu je postala europskom povjerenicom za to područje 2014. te joj ove godine istječe mandat.

„Žalim što europski građani nisu potpuno svjesni koliko koristi imaju od EU fondova. Zbog ovakve sheme korištenja fondova nameće se da sve dobro dolazi od njihovih političara i gradonačelnika a loše iz Bruxellesa. A to nije pošteno“, rekla je.

“U zemljama poput Hrvatske, Grčke, Rumunjske, Bugarske… više od 60 posto javnih investicija je novac iz EU fondova. No političari i gradonačelnici sebi pripisuje zasluge za izgradnju bolnica ili sveučilišta tim europskim novcem“, dodala je.

Na kraju svog mandata napominje kako je „zadovoljna onime što je učinila za Grčku tijekom gospodarske krize“. „Uspjeli smo u tome da im pomognemo u izlasku iz krize. Naravno, neke su zemlje bile ljubomorne na način kako su Grčkoj na raspolaganju bili novci iz fondova no pomogli smo joj da se makne s ruba na kojem se nalazila, da može isplaćivati plaće i mirovine“, rekla je.

Cretu će svoju političku karijeru nastaviti kao zastupnica u Europskom parlamentu ispred lijeve liste ProRomania, koja privlači birače socijal-demokratske stranke kojoj je ona pripadala do prije nekoliko mjeseci.

Ime njenog nasljednika na mjestu povjerenika za regionalnu politiku moglo bi biti poznato nakon sastanka Europskog vijeća  30. i 31. lipnja.

Cretu napominje kako je kohezijska politika, kojom EU više od tri desetljeća nastoji smanjujiti razlike u razvoju između siromašnijijh i bogatijih članica, temelj za prosperitet stanovnika diljem bloka 28 država. No također i okolnih zemalja koje nisu članice ali sudjeluju u projektima financirama iz EU-a.

„Kao bivša zastupnica u Europskom parlamentu, te kao buduća zastupnica u njemu, mogu vam reći da će jedan od mojih ciljeva biti davanje iste prilike stanovnicima zemalja izvan EU-a kakvu su dobili Bugari, Rumunji i Hrvati u priključivanju europskoj obitelji“, odgovorila je na pitanje o proširenju EU-a na zemlje zapadnog Balkana.

Države poput BiH i Srbije već sada sudjeluju u nekim zajedničkim forumima sa zemljama članicama poput aktualnog Foruma podunavskih zemalja.

Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, usvojilo je 2010. strategiju za to područje Dunava u sklopu kojeg financira zajedničke projekte devet država članica i pet zemalja koje to nisu. Prekogranična suradnja u izvanrednim situacijama poput poplava i požara jedan je od projekata.

To je svojevrsna priprema i približavanje tih zemalja eventualnom članstvu u budućnosti.

„Predsjednik Komisije (Jean-Claude) Juncker bio je odlučio da tijekom njegovog mandata (2014-2019) neće biti proširenja ali tijekom ovih godina je postupak pregovora i priprema budućih članica nastavljen. Ja smatram da bi trebao biti ubrzan“, rekla je Cretu. (Hina)

Foto/Vlada RH

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI