Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak: Mladi poručuju da žele više Europe

Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak: Mladi poručuju da žele više Europe

Mladi Europljani zalažu se za snažniju Uniju što pokazuju njihovi doprinosi paneuropskim panelima koji se ove godine odvijaju diljem EU, ocijenila je u razgovoru za Hinu hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak.

Iz dosadašnjih rasprava Konferencije o budućnosti Europe i prijedloga s posljednjeg Europskog skupa mladih, proizlazi da mladi Europljani podržavaju smjer aktualnih politika EU-a, poput Zelenog plana, i snažnije povezanu i demokratskiju Uniju, navela je Glavak koja kao predstavnica Europskog parlamenta sudjeluje u radu konferencije.

Konferencija o budućnosti Europe je otvorena u svibnju prošle godine kao forum za raspravu o prioritetima i aktualnim izazovima zajedničke europske budućnosti, kako bi se institucije EU-a približile građanima i saslušale njihove ideje.

Glavak, međutim, procjenjuje da je “možda dvadeset posto građana EU upoznato s održavanjem Konferencije o budućnosti Europe”, što smatra premalim.

Ohrabruje, međutim, interes mladih za uključivanje u rad konferencije i njihovo zalaganje za snažniju Uniju, rekla je.

Europski parlament je, primjerice, na portalu youthideas.eu do sada prikupio više od 2500 prijedloga mladih kako unaprijediti EU.

U prijedlozima  s Europskog skupa mladih, na kojem je u listopadu u Strasbourgu i online sudjelovalo 10.000 mladih, sudionici su, među ostalim, zatražili jedinstveni fiskalni sustav EU-a, standardiziranu sustav recikliranja na cijelom kontinentu, da se pristup sredstvima EU-a uvjetuje poštivanjem vladavine prava, a u Vijeću EU-a odluke donose kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno.

Mladi žele i da se izbori za Europski parlament učine “europskijim” uvođenjem transnacionalnih lista, odnosno glasanjem na dva glasačka listića gdje bi na prvom birači mogli zaokružiti nacionalne kandidate, a na drugom kandidate iz drugih članica EU.

Promjena izbornog modela za Europski parlament jedan je od reformskih prijedloga koji u toj dobnoj skupni za sada dobiva veliku podršku. Ideja nije nova, a u prošlosti  je glavne stranke europskog političkog centra nisu podržale.

Glavak, ne ulazeći u polemiku o takvom rješenju, upozorava da “su izborni procesi složeno” pitanje, ali ističe da je potrebno pronaći način “kako mlade u njih više uključiti”.

Ideje poput transnacionalnih lista značajno se razlikuju od smjera u kojem žele ići vlade pojedinih država članica i euroskeptične populističke stranke koje se zalažu za „manje Europe“ i vraćanje ovlasti nacionalnim državama.

Glavak ocjenjuje da i to potvrđuje da su euroskeptici, iako glasni, u manjini.

„Euroskeptika je puno manje. Točno je da su oni glasni. Na populističkoj retorici ulaze u Europski parlament, dobiju dobru plaću pa promoviraju antieuropske vrijednosti, no oni su doista u manjini“, kaže Glavak.

Za nju je pristup „manje Europe“ pogrešan, a primjer sa zajedničkom nabavom cjepiva protiv covida-19 pokazao je, smatra, važnost koncepta solidarnosti između 27 država članica.

„Da smo išli po ključu koliko koja zemlja može sama, bojim se da bi smo napravili još veću razliku među članicama EU. Mladi u Hrvatskoj ne bi imali iste prilike kao mladi u Njemačkoj“, poručila je.

Uključenje zapadnog Balkana

U Konferenciju su uključeni i ministri europskih integracija zemalja zapadnog Balkana, a digitalna platforma nema geoblocking te i građani tih zemalja mogu sudjelovati sa svojim idejama.

“Važno je da građani tih zemalja osjete pripadnost europskom prostoru”, napomenula je Glavak  i najavila da će iduće godine, na poziv mladih, organizirati konferenciju u Bosni i Hercegovini na kojoj će sudjelovati mladi između 18 i 25 godina.

“Uključiti građane tih zemalja u paneuropski dijalog važno je i stoga što je to prvenstveno vježba demokracije, a na prostoru Zapadnog Balkana i građani i strukture vlasti trebaju više raditi na jačanju demokracije i uključivanju građana u procese”, rekla je Glavak.

Također, tvrdi, na ovaj način EU može reafirmirati svoju pozitivnu ulogu u regiji, koja je često u drugom planu zbog širenja dezinformacija i propagande trećih zemalja.

„U tim je zemljama provedena anketa koja je pokazala da većina građana misli da su tijekom pandemije njihovim zemljama najviše pomogle Kina i Rusija. To nije točno, najviše novca i materijalne pomoći u smislu maski, zaštitne opreme i cjepiva zemljama zapadnog Balkana dale su članice Europske unije“, napominje.

Iako je uvjerena da se većina građana Srbije i BiH opredijelila za EU, Glavak kaže da će Rusija i dalje nastojati imati gospodarski utjecaj u Srbiji zbog geopolitičkih i strateških interesa.

Ondje je “nužno jačati neovisni medijski prostor koji bi trebao biti baza kritičkog razmišljanja građana i propitivanja odluka vlasti“, upozorila je.

I migracije su područje manipulacija i dezinformacija

Građani koji sudjeluju na panelu o migracijama u sklopu Konferencije o budućnosti Europe podržavaju zajednički, europski sustav azila koji bi postavio jednake kriterije za sve tražitelje azila.

Reforme sustava i održivo upravljanje azilom i migracijama u stalnom su fokusu, rekla je Glavak i dodala da “na panelu o migracijama nije bilo ksenofobnih ili rasističkih komentara o migrantima koji u Europi traže sigurnost”.

“Međutim, to ne znači da nisu prisutne dezinformacije na temu migracija kojima su se koristili i pojedini eurozastupnici tijekom rasprave spremnosti ulaska Hrvatske u Schengen”, kazala je.

„Migracije su bile alat i oružje kolega iz nekih zemalja članica EU i koji su sami sudjelovali u tome da na ilegalan način prebacuju migrante na teritorij Republike Hrvatske .To je bio smišljeni koncept i nije se dogodio slučajno“, smatra.

Glavak se referirala na slučaj iz siječnja ove godine kada je četvero talijanskih europarlamentaraca iz kluba socijaldemokrata zaustavljeno na „zelenom prijelazu“ između Hrvatske i BIH.

HDZ-ova eurozastupnica poručila je da “ne može bilo tko ući u zemlju na bilo koji način, već to mora biti na legalnim graničnim prijelazima, a migracije su i vrlo važno sigurnosno pitanje“.

„Jasno sam poručila kolegama iz Europskog parlamenta da Hrvatska, štiteći svoje granice, štiti i granicu Europske unije te, za razliku od nekih zemalja, nikad nije dizala ograde ili postavljala žice“, rekla je.

“Hrvatska je zaslužila ući u Schengen, što je uostalom potvrdila i jednoglasna potpora svih članica Vijeća EU”, ističe Glavak.

Registar otoka

Osim sudjelovanja u “krupnim” europskim temama, poput migracija ili širenja Unije,  Konferenciji se može pridonijeti i inicijativama vezanim za lokalne specifičnosti i probleme, podsjeća zastupnica.

Jedna od ideja s kojom se Hrvatska može pohvaliti jest registar otoka.

Registar otoka objavljen je početkom godine, a radi se o bazi podataka o hrvatskim otocima koja bi trebala poslužiti kao podloga za izradu strategija njihova razvoja.

„Mi smo prvi koji imamo registar otoka, naš doprinos s konferencije u Splitu išao je u smjeru da se isti registar uvede na razini cijele Europske unije. Cilj je vratiti život na otoke te promijeniti koncept bavljenja turizmom i zaštite okoliša“, istaknula je Glavak.

Hrvatski zastupnici Sunčana Glavak i Tonino Picula su među 108 europarlamentaraca koji, uz 800 nasumično odabranih građana, predstavnike institucija EU-a i država članica, sudjeluju u radu Konferencije o budućnosti Europe. Konferencija priprema zaključke o nizu važnih tema kao što su migracije, vanjska politika, socijalna pravda, zapošljavanje, zelena tranzicija koji će biti proslijeđeni institucijama EU-a da ih pretoče u politike kojima bi se Unija  trebala voditi u budućnosti. (Hina)

Foto: Ilustracija

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI