(FOTO) Proslava Velike Gospe u svetištu Majke Božje Remetske simbol je bogate povijesti i baštine za hrvatski narod

Totalno 15/08/2023 23:18

Velika Gospa, poznata i kao Uznesenje Marijino na nebo, veliki je blagdan u kršćanskom kalendaru koji se slavi svake godine 15. kolovoza. Ovaj dan obilježava se spomen vjerovanja da je Marija, Isusova majka, nakon života na zemlji uznesena na nebo. Proslava Velike Gospe značajan je događaj u povijesti i kulturi kršćanstva. Jedno takvo slavlje bilo je u svetištu Majke Božje Remetske, koje ima veliko povijesno i kulturno značenje za hrvatski narod.

U svetištu Majke Božje Remetske euharistijska slavlja održala su se u 7.30 i 9 sati, zatim u 10.30, a svečanu Euharistiju u 18 sati, prilikom koje se iznio i kip Gospe Remetske, predvodio je Mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.

Crkva u zagrebačkim Remetama je mjesto štovanja i pobožnosti mnogih katolika u Hrvatskoj. Ovdje se tijekom cijele godine održavaju mnoge mise i vjerski događaji te očuvanje obiteljske zajednice te briga i poštivanje hrvatskih branitelja. Povijest crkve i njezina posveta Majci Božjoj čine je i simbolom katoličke vjere u Hrvatskoj.

Latinski katolički blagdan Velike Gospe slavi se 15. kolovoza. Pojam Velike Gospe seže u 5. stoljeće, gdje se već 15. kolovoza slavila svetkovina Velike Gospe. Blagdan slavi vjerovanje da je nakon što je Marija umrla njezino tijelo uzneseno na nebo kako bi se ponovno ujedinilo s njezinim sinom, Isusom Kristom. Ovu dogmu definirao je papa Pio XII. 1950. godine i od tada se slavi kao značajan blagdan među katolicima diljem svijeta. Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo slavi se svake godine 15. kolovoza, a podsjeća na duhovni i tjelesni odlazak majke Isusa Krista sa zemlje, kada su joj uzeti i duša i tijelo. Iako se Velika Gospa smatra najstarijim blagdanom Male Gospe, znanstvenici tek trebaju utvrditi njegovo točno podrijetlo.

Unatoč njegovoj dugogodišnjoj važnosti, podrijetlo ovog blagdana ostaje obavijeno velom tajne, a istraživači tek trebaju utvrditi njegove točne korijene. Dogmu koja definira Veliku Gospu uspostavio je papa Pio XII. 1950. godine i od tada je katolici diljem svijeta slave kao značajan vjerski dan. Važnost Velike Gospe, njezino povijesno značenje i potrebno je priložiti svoju vjeru i stalne napore da se razumije njezino podrijetlo.

Crkva i svetište Majke Božje u zagrebačkim Remetama ima značajnu povijesnu i kulturnu važnost za hrvatski narod. Prvi pisani dokaz o postojanju vjerske zajednice i crkve posvećene Majci Božjoj potječe iz 1288. godine pa čak i 1240.godine ime mjesta dolazi od latinske riječi „eremus“, što znači „pustinja“ već postoji kapela Majke Božje.

Grad Zagreb, kao glavni grad Hrvatske, kulturno je, povijesno i političko sjecište Istočne i Zapadne Europe, a crkva i svetište Majke Božje u Remetama simbol je te bogate Hrvatske povijesti i baštine u kulturnom značaju crkve te pridonosi i položaju crkve u prethodno nenaseljenom području. Hrvatskom narodu ova crkva i svetište prirasli su srcu, kao i mnoga druga svetišta posvećena Majci Božjoj.

Crkva i svetište Majke Božje u zagrebačkim Remetama također je važno mjesto hodočašća i pobožnosti. Hrvatski narod gaji duboku pobožnost prema Majci Božjoj, a ova je crkva i svetište popularno odredište hodočasnika koji traže duhovnu utjehu i vodstvo te položaj crkve u mirnom i spokojnom okruženju, okružena prirodom, pridonosi njezinoj privlačnosti kao hodočasničkom mjestu. Crkva je bila i poprište značajnih vjerskih događaja koji su imali veliki utjecaj na mjesnu Crkvu i hrvatski narod u cjelini.

Kulturna i važnost, vjerski značaj i važnost mjesta hodočašća i pobožnosti čine ga cijenjenim i štovanim mjestom. Pobožnost i vjera hrvatskog naroda prema Majci Božjoj očituje se u brojnim hodočašćima i prinosima u svetištu. Crkva i svetište Majke Božje u zagrebačkom Remetama svjedočanstvo je postojane vjere i kulturne baštine hrvatskog naroda.

Povijesno-kulturološki pogled na slavlje Velike Gospe u svetištu Majke Božje Remetske vrlo je važan za lokalnu zajednicu. Važnost svetkovine Velike Gospe u svetištu Majke Božje Remetske i njezino trajno značenje u širem kontekstu kršćanske tradicije. To je ono što hrvatski narod njeguje.