(FOTO) Okrugli stol: Zašto je važan Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

(FOTO) Okrugli stol: Zašto je važan Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?

Uoči donošenja Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, u Zagrebu je danas održan Okrugli stol u organizaciji Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske pod nazivom Zašto je važan Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata?, kojim se još jednom željelo ukazati na nužnost i važnost donošenja tog jedinstvenog normativnog akta.

Uz predstavnike Zajednice na čelu s predsjednicom Julijanom Rosandić, sudjelovali su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, saborski zastupnik Ante Deur, državni tajnik Špiro Janović i glavni tajnik Ivica Akmadža iz Ministarstva hrvatskih branitelja, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, sociolog Renato Matić, novinarka Romana Bilešić i primabalerina Almira Osmanović te predsjednice stradalničkih udruga iz Domovinskog rata Lucija Kober, Ljiljana Alvir i Sandra Rapčak.

„Svaki rat, pa tako i Domovinski, donio je strahote koje ni danas ne možemo sagledati. Nije bilo oružja za sve, a nisu svi ni mogli nositi puške,“ kazala je predsjednica Zajednice Julijana Rosandić u uvodnom izlaganju, podsjetivši kako su u to vrijeme civili služili za odmazdu i doživljavali užasne tragedije. No unatoč golemim stradanjima, svih protkelih godina ta žrtva nije adekvatno vrednovana.

„Zakon ne priznaje ubijeno, ranjeno dijete, ni dijete koje je ostalo bez jednog ili oba roditelja, nestale civile, niti obitelji koje su izgubile članove svoje obitelji. Vlasti nisu željele sagledati karakter Domovinskog rata, nego su ignorirajući civilne žrtve rata činili još veće nepravdu, omalovažavajući i gurajući naše probleme dalje od sebe kao da smo sami krivi za tragedije,“ ukazala je na nepravdu koju su civilni stradalnici trpjeli u protkelih 25 godina od završetka Domovinskog rata.

Istaknula je kako je do promjene došlo kada je na čelo resornog ministarstva imenovan ministar Tomo Medved, koji je imao sluha i empatije za njihove tragedije. „Suočen s opstrukcijom pojedinaca, imao je hrabrosti realizirati obećanje,“ zaključila je Rosandić, izrazivši nadu da će se uskoro donijeti zakon koji će civilnim žrtvama Domovinskog rata osigurati prava koja im pripadaju i vratiti dostojanstvo koje zaslužuju.

Ministar Tomo Medved zahvalio je Zajednici udruga hrvatskih civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Hrvatske na angažmanu i suradnji, ističući nužnost donošenja jedinstvenog zakona kojim bi civilnih stradalnici bili primjereno obeštećeni, a njihova žrtva dostojno vrednovana.

„Znamo da ništa ne može nadoknaditi gubitak života pa ni dijela tijela, no vjerujem kako ćemo ovim zakonom ispraviti određene nepravde u odnosu na civilne stradalnike,“ kazao je, ističući kako je zakon pripreman u partnerstvu i suradnji s udrugama civilnih stradalnika kako bi novo normativno uređenje bilo prilagođeno njihovim potrebama.

„Kako bismo zaokružili normativni segment rješavanja problema braniteljsko-stradalničke populacije, preostalo nam je uređenje pravnog okvira za civilne stradalnike. Budući da i nakon 25 godina od završetka Domovinskog rata nije postojao adekvatni pravni okvir za civilne stradalnike, bilo je potrebno donijeti jedinstveni zakon kojim će na jednom mjestu biti regulirana njihova prava,“ istaknuo je ministar Medved, poručivši: „Pravnu sigurnost koju smo pružili hrvatskim braniteljima donošenjem novog Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, kao i obiteljima osoba nestalih u Domovinskom ratu, pružit ćemo i civilnim stradalnicima.“

I ovom prilikom istaknuo je kako pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja, ne mogu ostvariti statuse i prava iz ovoga Zakona. To nije moguće niti prema važećem zakonu, a novim je prijedlogom još jasnije propisanom, pojasnio je, dodavši kako su se i sami civilni stradalnici Domovinskog rata na samom početku izrade ovog Zakona jasno izjasnili kako nikada ne bi sudjelovali u izradi niti bi podržali zakon koji bi omogućio ostvarivanje prava onima koju su izvršili agresiju na Hrvatsku.

„I dok se neki pitaju zašto baš sada donosimo Zakon o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, civilni stradalnici se pitaju – zašto tek sada. A na pitanje zašto je važan taj Zakon, mi odgovaramo: to je dug države i društva prema nevinim žrtvama Domovinskog rata, odgovor na potrebu i obavezu rješavanja još uvijek neriješenih pitanja iz Domovinskog rata, kao i zadovoljavanja pravde prema svima čiji su životi ugrađeni u temelje suverene i neovisne Hrvatske,“ zaključio je ministar Medved.

Predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić iznio je dijelove izvješća Odbora sa zaključkom da se prihvaća prijedlog zakona, napomenuvši kako je i među članovima Odbora bilo negodovanja i određenih sumnji u odredbe zakona. „Ne razumijem zašto se iz svakog pozitivnog koraka pokušava izvesti nešto negativno,“ zapitao se te je također ponovio kako je u više navrata jasno isticano tko ne može ostvariti prava temeljem tog zakona.

U prvom panelu o pravnom aspektu govorio je glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža, koji je ukratko predstavio najvažnije novosti i prednosti ovog zakona za civilne stradalnike iz Domovinskog rata. „Novim normativnim uređenjem omogućit će se ostvarivanje statusa i prava civilnim stradalnicima iz Domovinskog prava koji to nisu mogli po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata te prilagoditi postojeća prava potrebama ove kategorije stradalnika,“ zaključio je Akmadža, dodavši kako se očekuje oko 2500 novih korisnika prava u punoj primjeni zakona za čiju su provedbu osigurana sredstva.

O sociološkom odnosno društvenom aspektu razumijevanja, priznanja i legitimacije iskustva civilnih stradalnika Domovinskog rata izlagao je sociolog prof. dr. sc. Renato Matić, koji je ujedno hrvatski branitelj.

“Treba krenuti od činjenice da je potreba za samoaktualizacijom i priznanjem visoko na ljestvici osnovnih ljudskih potreba. Samopoštovanje, naravno, ne ovisi potpuno o drugima, ali ga priznanje od strane društva bitno jača i stabilizira. Priznati svakome tko je pretrpio neko iskustvo, posebno ono teško, tragično ili nepopravljivo iskustvo, za koje nije kriv, jedna je osnova izgradnje budućnosti svakog društva,” kazao je, dodavši da, kada je riječ o zajedničkom iskustvu otporu agresiji na putu prema slobodi i demokraciji, nikada se ne može govoriti o monopolu jedne društvene skupine na račun bilo koje druge ili društva u cjelini.

“Postupiti ispravno i humano, tj. priznati činjenicu da je rat ne samo zaustavio normalan život, već i zauvijek promjenio svaku osobu koja je njime zahvaćena te pritom donio mnoge nepopravljive posljedice, omogućuje da se realno procijene nove startne pozicije i krene dalje,” istaknuo je Matić, zaključivši: “Bez tog priznanja ne trpi samo jedna drušvena skupina, u ovom slučaju civilni stradalnici Domovinskog rata, već se ukupno društvo osim stigme nepravednosti, značajno usporava u izgradnji demokratskih društvenih odnosa i vlastite budućnosti.”

Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja dr. sc. Špiro Janović kazao je kako je, unatoč modernim humanitarnim zakonima prema kojima bi civilno stanovništvo trebalo bi biti zaštićeno od opasnosti koje proizlaze iz vojnih operacija, tijekom Domovinskog rata veliki je broj civila ubijen, ranjen, tretiran bez dostojanstva, nelegalno pritvaran i odvojen od obitelji.

„Civili su bili namjerno napadani, prisiljeni napustiti domove i lišeni svojih osnovnih ljudskih prava. U nekim slučajevima civili i zarobljenici korišteni su kao živi štit za zaštitu vojnih ciljeva od napada. Osim trauma tijekom ratnih djelovanja ili neposrednih trenutaka progonstva, česti su i problemi tijekom vremena progonstva te suočenja s brojnim preprekama za povratak kući. U tom periodu mnogi su doživjeli i ranjavanja i ozljeđivanja,“ podsjetio je na ratne strahote, zaključivši kako sve žrtve rata neovisno o njihovom statusu trebaju očekivati odgovarajuću skrb, brigu i poštovanje.

„Različit tretman civilnih žrtava i branitelja pridonosi percepciji nedostatka pravde za civilne žrtve i njihovim osjećajima napuštanja od strane države i šireg društva, ali i lažnom dojmu povlaštenosti branitelja kao jedne od najvulnerabilnijih skupina u društvu,“ istaknuo je Janović, poručivši kako prava civila ostaju nesigurna ako ne postoji odgovarajući zakonski mehanizam.
Drugi panel otvorio je dr. sc. Ante Nazor, koji je u svom izlaganju govorio o metodologiji i dosadašnjim rezultatima istraživanja o smrtno stradalim osobama u Domovinskim ratom koje ima Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar iz Domovinskog rata, s težištem na civilnim žrtvama i popisom smrtno stradale djece, istaknuvši kako je upravo smrt djeteta najgora sudbina koja može zadesiti roditelja.

Novinarka 24sata Romana Bilešić, koja već dugi niz godina piše o osobama nestalim u Domovinskom ratu, iznijela je nekoliko potresnih priča u nizu brojnih koje je čula i zabilježila tijekom svoje karijere.

“Mediji su ti koji kreiraju javno mijenje. Uloga medija je iznimno važna u senzibiliziranju javnosti. Niti jedan zakon, uredba ili propis ne može doprijeti do javnosti toliko koliko može ljudska riječ. A mediji su kanal da ta riječ dođe do što većeg broja ljudi. Da ih upozna s problemom iz prve ruke, kroz iskustvo, kroz živu riječ majke koja već 30 godina traži svoje dijete, ispovijest sestre koja traži brata,”istaknula je, poručivši kako civilni stradalnici trebaju i zaslužuju dobiti satisfakciju kroz pravo i pravdu koje im osigurava novi Zakon.

Primabalerina Almira Osmanović, koja je ranjena tijekom granatiranja Zagreba početkom svibnja 1995., prisjetila se toga vremena kada je bila i ravnateljica Baleta Hrvatskog narodnog kazališta. “Prisjećam se jednog velikog srca u koje smo svi bili utkani, no danas se to jedinstvo koje smo imali u Domovinskom ratu nekako izgubilo, zbog čega mi je neizmjerno žao,” kazala je, istaknuvši žrtve i stradavanja kao najtežu posljedicu rata i apelirala da se to nikada ne zaboravi.

Iznoseći osobno svjedočanstvo iz perpektive stradalnika, ujedno je ukazala na kulturocid koji je Hrvatska također pretrpjela, a na stradanje civila osvrnula se i kao članica Hrvatskog helsinškog odbora. “Mnogi su poginuli i umrli i nikada neće doživjeti obeštećenje, ali hoće barem dio civilnih stradalnika, i to ne samo kao moralnu satisfakciju,” istaknula je, izrazivši nadu da će svi koji o tome odlučuju postići konsenzus, kao i uvjerenje da će ministar Medved taj zakon “izgurati do kraja”.

U trećem panelu iz pozicije stradalnika govorila je i tajnica Zajednice Slavica Marinović, čiji se suprug još uvijek vodi kao nestao. Istaknula je važnost donošenja zakona i s aspekta pravde i pravednosti, kao i poštivanja ljudskih prava i dostojanstva civilnih žrtava. “Važno je istaknuti da će se ovim zakonom regulirati prava civilnih stradalnika koja će olakšati životne potrebe i pružiti potrebnu skrb kroz institucije države,” kazala je, zaključivši kako je to važno i zbog budućih naraštaja, kako bi se sve žrtve pravedno vrednovale i nikada ne zaboravile.

Potporu civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata dale su i predstavnice stradalničkih udruga iz Domovinskog rata. Govoreći o civilnim stradalnicima, predsjednica Zajednice udruga roditelja poginulih hrvatskih branitelja Lucija Kober je istaknula kako je iza njih višegodišnja borba da dokažu svoj status stradalnika i žrtve te da je upravo to ono što ih povezuje – stradanje i žrtva. „I zato sam danas ovdje, i svi mi, kako bismo još jednom digli svoj glas, ovaj put za civilne stradalnike i žrtve Domovinskog rata koji već 30 godina čekaju da njihovo stradanje i žrtva bude vrednovana pravedno i dostojanstveno, onako kako to stradalnici i žrtve i zaslužuju. Dragi naši prijatelji, s vama smo i uz vas kao i sve ove godine,“ poručila je civilnim stradalnicima.

Predsjednica Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja Ljiljana Alvir istaknula je kako su oko ovog zakona najglasniji njegovi protivnici, a njih je malo, dok je mnogo onih koji ga šutke podržavaju. Uz šutnju većine, istaknula je i licemjerstvo onih koji se na civilne stradalnike pozivaju samo onda kada to njima odgovara. Posebno je, kao i svi sudionici okruglog stola, istaknula ulogu ministra Medveda koji je, dodala je, bio hrabar kada je to trebalo u Domovinskom ratu, a hrabar je i danas kada treba stati u obranu civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

„Nemojte nas odvajati! Bez obzira tko od nas imao kakav status, mi smo jednaki,“ poručila je predsjednica Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata Sandra Rapčak, zaključivši kako hrvatski civilni stradalnici iz Domovinskog rata zaslužuju prava i priznanje jer njihova je uloga u Domovinskom ratu i stvaranju slobodne i neovisne Hrvatske također važna.

Na kraju su izneseni zaključci Okruglog stola u kojima je ponovno istaknuta pravednost i nužnost donošenja Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te neopravdanost i neutemeljenost teze da će agresorima biti omogućeno ostvarivanje statusa civilnog stradalnika, kao i potpora stradalničkih udruga u tom procesu te važnost uloge medija i medijskog izvještavanja u dodatnom informiranju i senzibiliziranju javnosti.


Foto: Božidar Bebek

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI