Eurozastupnici prozvali Božinovića i hrvatsku policiju: “Migranti su nasilno vraćani iz Hrvatske u Bosnu a “nezakoniti ‘pushbackovi’ se više ne mogu tolerirati”

Eurozastupnici prozvali Božinovića i hrvatsku policiju: “Migranti su nasilno vraćani iz Hrvatske u Bosnu a “nezakoniti ‘pushbackovi’ se više ne mogu tolerirati”

U raspravi o humanitarnoj situaciji izbjeglica i migranata na vanjskim granicama EU-a, održanoj u Europskom parlamentu 19. siječnja 2021., niz zastupnika je oštro kritizirao postupanje hrvatskih vlasti prema migrantima na granici s BiH nazivajući ga “sramotnim”. U Europskom parlamentu postoji suglasnost većine da je povreda ljudskih prava nedopustiva.

Izvještaji o ponašanju hrvatske policije na granici s BiH nisu novi jer postoji čitav niz dokumentiranih izjava migranata, fotografija koje pokazuju nanošene im ozlijede, izjava liječnika koji su ih previjali i liječili. Brojne nevladine organizacije, kako lokalne tako i međunarodne poput Amnesty Internationala ili Liječnika bez granica, potvrđuju navode, jednako kao i UNHCR. Postoje uvjerljive video-snimke pushbackova postupanja hrvatske policije. Za hrvatsku vladu je pristupanje Šengenskom prostoru vanjskopolitički prioritet i zbog toga želi pokazati da je voljna i u stanju efikasno štititi vanjske granice EU-a, prije svega kada je riječ o dolasku migranata. Pritom se na ljudska prava i prava izbjeglica ne obraća velika pažnja. To pokazuje i neoprezna izjava koji je pretprošle godine tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović dala švicarskoj televiziji SRF: „Naravno da je potrebno malo nasilja kada provodite Pushback, ali morate vidjeti i kakav je to teren”. Navodno nasilje prema izbjeglicama, pushbackovi, sustavno kršenje ljudskih prava – brojni su izvještaji koji to opisuju kao uobičajenu prasku na hrvatsko-bosanskoj granici. A EU to tolerira, pisao je Deutche Welle 24.11.2020 prošle godine pozivajući se na brojne izvještaje.

O postupanju hrvatske policije na granici se raspravljalo u Europskom parlamentu. U središtu rasprave u Bruxellesu se, pored položaja migranata u kampovima u Grčkoj, našlo pitanje migranata u BiH koji nastoje preko Hrvatske ući u Europsku uniju. Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet tisuća migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji i u okolici Sarajeva, dok ostali pokušavaju prezimiti spavajući u napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom.

Eurozastupnici ustvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i ocijenili da je vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvani ‘pushbackovi’, “sramotno”.

EU mora provesti istragu i zaustaviti takvo postupanje hrvatske granične policije, istaknulo je više eurozastupnika.

Portugalka Isabel Santos je rekla, da odgovornost za nehuman položaj migranata ,uz lokalne vlasti, dijeli i EU zbog “sramotnih postupaka graničnih policija država članica”.

Sophia in ‘t Veld je prozvala Komisiju i Vijeće da ne čine dovoljno kako bi riješili položaj migranata i spriječili nasilje nad njima na vanjskim granicama Unije.

Migranti su nasilno vraćani iz Hrvatske u Bosnu a “nezakoniti ‘pushbackovi’ se više ne mogu tolerirati”, rekla je i pozvala na punu istragu tih praksi i Frontexa, EU-ove Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.

Njen kolega iz kluba Jan-Christoph Oetjen je od Komisije zatražio “neovisan mehanizam nadzora granica jer ne vjeruje hrvatskoj graničnoj policiji”.

Tineke Strik je pozvala Komisiju da “okonča nekažnjivost ‘pushbackova'” a članice da prestanu žmiriti pred njima” , dok je Malin Bjoerk rekla da druge članice “trebaju Hrvatskoj jasno reći da neće ući u Schengen dok ne prestanu brutalnosti”.

Te brutalnosti nisu “navodne”, ustvrdila je, pozivajući se na 1500 stranica svjedočanstava o njima i zaključila da postoji “sramotno nasilje EU-a na granicama, politike ‘pushbackova’ i izostanak solidarnosti”.

Predstavnica portugalskog predsjedništva Vijeća EU-a, portugalska ministrica za europske poslove Ana Paula Zacarias, u svom je obraćanju eurozastupnicima ocijenila da stanje na vanjskim granicama “zabrinjava” te da je za trajno rješenje potrebna reforma sustava azila u EU-u.

Europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson je u uvodu rasprave navela da Komisija i hrvatske vlasti vode “stalan dijalog” te da uskoro očekuje uspostavu neovisnog mehanizma nadzora postupanja na granici.

Kriza s migrantima u BiH je “nepotrebna i mogla se izbjeći da su vlasti u BiH odgovorno reagirale”, rekla je povjerenica te ih pozvala da “pokažu političku volju i nađu dugotrajna rješenja”, uključujući uspostavu smještajnih kapaciteta za migrante na cijelom teritoriju.

EK je propustila priliku štititi ljudska prava migranata na hrvatskoj granici. Pritom se radi o tome kako se raspolagalo sredstvima koja su Hrvatskoj stavljena na raspolaganje kako bi se istražilo i kontroliralo ponašanje policije u pograničnom području. Hrvatska vlada povukla samo manji dio sredstava koja su joj bila odobrena te da je i taj novac potrošila u druge svrhe. Navodno je Komisija za to znala, ali je tu informaciju krila pred eurozastupnicima, kako bi štitila Hrvatsku. No hoće li sada pojačani pritisak na Hrvatsku i njihovog ministra policije Božinovića o poštivanju ljudskih prava uroditi plodom više je nego upitno smatra Europska pravobraniteljica. Za ministra hrvatske policije biti će rečeno: “Gdje si bio – nigdje, što si radio – ništa”.

Autor/ Totalno.hr/ Izvor/ Hina/ D.W/ Foto: Božidar Bebek

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI