EP traži veću ulogu građana i udruga u odlučivanju o pitanjima zaštite okoliša

EP traži veću ulogu građana i udruga u odlučivanju o pitanjima zaštite okoliša

Europski parlament podržao je u utorak većinom glasova prijedlog revizije Aarhuške uredbe iz 2006. i pozvao na veće sudjelovanje građana u odlučivanju i sudskim procesima vezanim za ekološka pitanja.

Aarhuška uredba u mnogim zemljama članicama ne provodi se sukladno njenom sadržaju, odnosno široj je javnosti i civilnom društvu i dalje u mnogim slučajevima uskraćena mogućnost sudjelovanja kao i dostupnost informacija u pravosudnim postupcima vezanim za pitanja zaštite okoliša, upozorio je Europski parlament.

Aarhuška uredba donesena je 2006. godine i prema njoj se Aarhuška konvencija, o pristupu informacijama i sudjelovanju javnosti u odlučivanju u pitanjima zaštite okoliša, potpisana 1998., a na snazi od 2001., mora primijeniti na institucije i tijela EU-a.

Europski parlament traži da se u EU-u, sukladno konvenciji, u cijelosti poštuje pravo javnosti na sudjelovanje u takvim postupcima.

Eurozastupnici su na plenarnoj raspravi u svibnju istaknuli da provedba Aarhuške uredbe trenutno nije u skladu sa sadržajem Konvencije, a posebno se to odnosi na pravo građana da odlučuju o zelenim pitanjima.

Zastupnici EP-a naglasili su da je građanima diljem Unije uskraćena mogućnost da brane svoje pravo na zdrav okoliš i da bi građani, odnosno šira javnost, aktivisti i civilno društvo, trebali biti jedna od glavnih pokretačkih snaga zelene tranzicije. Kako bi se to ostvarilo, oni bi trebali aktivno sudjelovati u kreiranju i provedbi zelenih politika.

Osim toga, upravo su građani ti na koje izravno utječu klimatske promjene i elementarne nepogode.

Međutim, eurozastupnici ističu da građani često nailaze na probleme u ostvarivanju svojih prava jer institucije ne žele preuzeti odgovornost i poduzeti mjere u slučajevima ekoloških incidenata i katastrofa.

Ni u Hrvatskoj se uredba dosljedno ne provodi, istaknuo je na raspravi u svibnju nezavisni hrvatski europarlamentarac Ivan Vilibor Sinčić. Rekao je da se “hrvatske građane pita samo pro forme, a glavnu riječ oko projekata vodi otpadna mafija” te da je vrijeme “da Komisija odluči je li cilj EU fondova izgraditi funkcionalne projekte za građane ili subvencionirati otpadnu mafiju i s njom povezanu političku klasu”.

Europski parlament također je zatražio da se prošire ovlasti nevladinih organizacija i da im se omogući administrativni nadzor akata Unije koji se tiču okoliša, s obzirom na to da su takav nadzor do sada imali isključivo pojedinci koji su bili direktno povezani s određenim ekološkim problemom. (Hina)

Foto: Pixabay

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI