Dragovoljac Domovinskoga rata Petar Škorić: BILJEŠKA S POSLJEDNJEG VOJNOG BRIEFINGA UOČI OLUJE

Dragovoljac Domovinskoga rata Petar Škorić: BILJEŠKA S POSLJEDNJEG VOJNOG BRIEFINGA UOČI OLUJE

Uoči 25. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja” donedavni Zastupnik HDZ-a u Saboru Republike Hrvatske i dragovoljac Domovinskoga rata Petar Škorić prisjetio se veličanstvene oslobodilačke akcije Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja.

Listajući večeras svoje bilješke sa posljednjih službenih vojnih „briefinga“ na kojima je dogovarana operativna provedba VRO „Oluja“,  podsjetio sam se na brojne aktivnosti koje su prethodile tom najvećem događaju u povijesti hrvatskog naroda, danu kada je Hrvatska vojska zajedno s hrvatskom policijom pokrenula VRO “Oluja” i porazila agresorsku srpsku vojsku i ušla u Knin.

Prelistavajući s posebnim zadovoljstvom te zapise obuzimaju me razni osjećaji, od ponosa za tim pobjedničkim vremenima u kojima je cijeli hrvatski narod „disao kao jedan“, do sjete za ratnim prijateljima, suborcima i poginulim hrvatskim braniteljima koji su položili svoje živote za našu Hrvatsku.

Na današnji dan prije 25 godina, 3. kolovoza 1995. godine, u Rujanima su održani zadnji sastanci Zapovjedništva Hrvatskih snaga  sa zapovjednicima ratnih postrojbi, a na kojem se izvješćivalo o stanju na vrlo aktivnoj bojišnici i kod neprijatelja, te su utvrđivane posljednje pripreme i provjeravala se spremnost svih snaga za početak VRO „Oluja“.

Pored zapovjednika glavnih snaga te pomoćnika i načelnika službi Zapovjedništva sastanku kojeg je vodio general Ante Gotovina nazočili su i ministar obrane HR HB Vlado Šoljić i načelnik GS HVO-a Tihomir Blaškić.

Teško je opisati osjećaj koji sam tada imao kao mladić od 23 godine, od ushićenja što ulazimo u najvažniju bitku kojom će se nakon pet godina konačno osloboditi Knin – kao političko središte velikosrpske pobune, pa to neizvjesnosti i strahovanja da nakon pobjedonosnog niza u akcijama, od „Zime 94“, „Skoka 1 i 2“, „Ljeta 95“, nešto ipak ne pođe po zlu ili pak da odustanemo od tog nauma u posljednji trenutak.

Podsjećam, da su tog istog dana održani i pregovori između hrvatskih vlasti i pobunjenih Srba u Genthodu kod Geneve, kojima je posredstvom međunarodne zajednice planom Z-4 pobunjenim Srbima ponuđena „država u državi“ sa širokom autonomijom i ovlastima. Pregovori nisu donijeli nikakav pomak; Srbi su odbili prijedlog „mirne reintegracije“ i kocka je bila bačena. Hrvatska je dobila zeleno svjetlo za oslobođenje svojih okupiranih područja, a Olujom je zaustavljena započeta srpska okupacija i planirani genocid u Bihaćkoj enklavi.

Na ovom sastanku analizirani su i učinci posebnih oblika djelovanja naših snaga prema naprijatelju, koje su različitim psihološkim aktivnostima rušili bojni moral pobunjenika, kao i ubacivanje mamaca o grupiranju naših snaga na lažnim pravcima djelovanja. U 23,00 sata održan je i posljednji sastanak na kojem su se dogovarale sve ostale aktivnosti i radnje koje treba poduzeti nakon oslobođena Knina, s ciljem pravodobnog animiranja nadležnih civilnih službi koje trebaju preuzeti nadzor i organizaciju života na oslobođenim područjima.

Početak operacije kodnog imena „Kozjak“ (kasnije promijenjen u Oluja) obznanio nam je general Ante Gotovina večer ranije, 2. kolovoza 1995. godine, u 19.00 sati, na posebnom sastanku uže skupine na kojem je od svojih pomoćnika i načelnika zatražio revidiranje već pripremljenih zapovijedi za napad s dodatcima i prilozima svih službi. „Operacija kreće 4. kolovoza u 05,00 sati i sastavni je dio cjelokupne operacije kojom zapovijeda Vrhovnik OSRH“, kratko je kazao general Gotovina, napominjući kako je riječ o združenoj operaciji u kojoj će na pojedinim pravcima sudjelovati snage 5. i 7. korpusa Armije BiH, prisjeća se Petar Škorić.

Foto: Privatna arhiva

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI