Čelnici EU-a pokušat će na summitu dogovoriti novo vodstvo europskih institucija

Čelnici EU-a pokušat će na summitu dogovoriti novo vodstvo europskih institucija

Čelnici zemalja članica Europske unije okupit će se u četvrtak i petak u Bruxellesu kako bi se dogovorili o novim čelnicima europskih institucija, ali kako stvari stoje, teško je očekivati da će u tome uspjeti pa se već spominje mogućnost izvanrednog summita početkom srpnja.

Prije pet godina, kada su se birali sadašnji čelnici europskih institucija, za odluku su trebala tri mjeseca i tri summita. Tada je situacija bila puno jasnija nego danas, jer su dvije vodeće stranke, europski pučani i socijaldemokrati imali većinu u Europskom parlamentu i potporu u Europskom vijeću za model “spitzenkandidata”.

Ovaj put u koaliciju pokušavaju dogovoriti četiri proeuropske stranke, a u Europskom vijeću ima čelnika koji se snažno protive konceptu vodećih kandidata. Osim toga, tada se nije birao predsjednik Europske središnje banke, kojemu mandat traje osam godina.

Najprije treba postići dogovor oko imena novog predsjednika Komisije, ali s obzirom da se pri izboru novih čelnika mora voditi računa o političkoj, zemljopisnoj, demografskoj i spolnoj ravnoteži, odluka se mora donijeti u paketu koji osim predsjednika Komsije, uključuje predsjednika Europskog vijeća, predsjednika Parlamenta, visokog predstavnika za vanjsku i sigurosnu politiku koji je ujedno i potpredsjednik Komisije te predsjednika Europske središnje banke.

Prema Lisabonskom ugovoru, predsjednika Europske komisije predlaže Europsko vijeće kvalificiranom većinom, što znači da je potrebna potpora 21 od 28 država članica. Predsjednika Europske komisije onda treba potvrditi Europski parlament nadpolovičnom većinom, to jest 376 zastupnika.

Europski parlament u srpnju ima dvije plenarne sjednice. Prva od 2. do 4. srpnja je konsitituirajuća, na kojoj se bira novo vodstvo Europskog parlamenta. Na drugoj plenarnoj sjednici zastupnici bi trebali glasovati o novom predsjedniku Europske komisije, ako Europsko vijeće do tada uspije dogovoriti jednog kandidata.

U četvrtak prije sastanka Europskog vijeća, sastat će se šestorica premijera koji u ime svojih političkih grupacija pomažu predsjedniku Europkog vijeća Donaldu Tusku u pronalaženju rješenja za imenovanje novih čelnika.

U ime Europske pučke stranke pregovaraju hrvatski i latvijski premijer Andrej Plenković i Krišjanis Karinš, u ime socijalista španjolski i portugalski premijeri Pedro Sanchez i Antoni Costa, a u ime liberala belgijski i nizomski premijer Charles Michel i Mark Rutte.

Istodobno, u  Europskom parlamentu pregovoraju četiri glavne političke skupine.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk najavio je u svom pozivnom pismu za summit da će sa svakim od čelnika zemalja članica razgovarati pojedinačno sve do samog početka summita u četvrtak popodne.

“Nakon europskih izbora dogovorili smo se da ćemo pokušati imenovati nove čelnike europskih institucija u lipnju. Tijekom protekla  tri tjedna imao sam redovite konzultacije s vama, kao i s Europskim parlamentom i njegovim političkim skupinama. Te konzultacije su pokazle da postoje različita gledišta, različiti interesi ali i zajednička volja da se proces dovrši prije prve sjednice Europskog parlamenta”, kaže Tusk.

Dodaje da je “oprezni optimist”. “Ostajem oprezni optimist jer su oni s kojima sam razgovarao pokazali odlučnost da brzo djelujemo. Nadam se da ćemo uspjeti u četvrtak”, ističe Tusk.

Kandidat europskih pučana za predsjednika Komisije je njemači demokršćanin Manfred Weber, vodeći kandidat socijalista je Nizozemac Frans Timmermans, a liberalna skupina, koja je prije nekoliko dana promijenila ime u “Obnovimo Europu” najčešće spominje Dankinju Margrethe Vestager kao svoju kandidatkinju.

Osim samih imenovanja u pitanju je i sam koncept “spiteznkandidata” po kojem europske političke stranke prije izbora za Europski parlament ističu svoje kandidate za predsjednika Komisija, a onda onaj kandidat koji uspije okupiti većinu u Europskom parlamentu postaje predsjednikom. Tom se koncpetu najviše protivi francuski predsjednik Emmanuel Macron.

Europski pučani su zadnji put dobili tri od četiri ključne pozicije – predsjednika Komisije, Europskog vijeća i Europskog parlamenta, dok su socijalisti dobili mjesto visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Ovaj put, kao relativni pobjednici na europskim izborima,  inzistiraju samo na položaju predsjednika Komisije, dok se ostale pozicije voljni prepustiti drugim strankama.

Međutim, francuski predsjednik Emmanuel Macron snažno se protivi kandidaturi vodećeg kandidata europskih pučana Manfreda Webera za predsjednika Komisije. S druge strane, Weber ima potporu njemačke kancelarke Angele Merkel.

Osim Webera, Timmermansa i Vestager, kao mogući kandidati za predsjednika Komisije spomnje se i glavni pregovora za brexit Michel Barnier, koji je pak nedavno podržao Webera.

Prema diplomatima u Bruxellesu, Njemačka i Francuska će ili dobiti svaka po jedan položaj ili nijedna od njih ni jedno mjesto.

Što se tiče ostalih mjesta, kao mogući kandidat za visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku spominje se vodeći kandidat socijalista, Nizozemac Frans Timmermans, a nešto rjeđe Slovak Maroš Šefčovič.

Kao mogući kandidati za predsjednika Europskog vijeća kruže imena litvanske predsjednice Dalije Grybauskaite te dvojice liberalnih premijera Belgije i Nizozemske Charlesa Michela i Marka Ruttea.

Vodeća kandidatkinja zelenih Ska Keller spominje se moguća predsjednica Europskog parlamenta.

Osim o imenovanjima, čelnici će razgovorati o Strateškom programu za razdoblje 2019.-2024. , Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021. – 2027., o vanjskim odnosima te o pitanju klimatskih promjena. U okviru europskog semestra Europsko vijeće održat će raspravu i o preporukama za pojedine zemlje.

U petak, čelnici i čelnice skupine EU27 susret će se na sastanku na vrhu država europodručja u proširenom formatu. (Hina)

Foto: abc.ba

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI