Danas je Cvjetnica: Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje!

Danas je Cvjetnica: Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje!

Blagdan Cvjetnice početak je proslave Velikog tjedna u kojemu se Crkva prisjeća posljednjih dana Kristova zemaljskog života, sve do Nedjelje Uskrsnuća Gospodinova. O Isusovu mesijanskom ulasku u Jeruzalem, simbolici i značenju pojedinih elemenata blagdana te o židovskom podrijetlu blagdana donosi Vatican News.

Na misama u crkvama diljem Hrvatske čitaju se i pjevaju odlomci iz Evanđelja koji govore o Isusovoj muci i smrti, a vjernici na blagoslov nose maslinove i palmine grančice.

„Kad je sutradan silan svijet koji dođe na Blagdan čuo da Isus dolazi u Jeruzalem, uze palmine grančice i iziđe mu u susret. Vikahu: ‘Hosana! Blagoslovljen onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Kralj Izraelov!‘ A Isus nađe magarčića i sjede na nj kao što je pisano: Ne boj se kćeri sionska! Evo, kralj tvoj dolazi jašuć na mladetu magaričinu!“ (Iv 12, 12-15)

Cvjetnica ili ‘Nedjelja Muke Gospodnje’ početak je Velikog tjedna. Razdragano mnoštvo o kojemu slušamo u evanđelju predstavlja posljednji trenutak radosti prije Isusova raspeća. Pogotovo su djeca ta koja ga radosno dočekuju, koja se ne pitaju tko je on, već ga hvale, izazivajući gnjev pismoznanaca i farizeja.

Simbolika magarca

U kolektivnoj mašti antike, a možda i modernog doba, životinje dostojne da ih uzjaše kralj bili su konji, toliko da su bili oslobođeni utrkivanja i rada na poljima. Isus, međutim, ulazi u Jeruzalem jašući na magarcu. Rekao je to već prorok Zaharija: Isus je drugačiji kralj, on ne dolazi s oružjem ili oznakama moći, ne nameće porez; naprotiv, on odlučuje da ga nosi najskromnija i najkorisnija životinja, koja je uvijek uz radišne ljude; njegove su oznake mir i oprost. Ovim trijumfalnim ulaskom u Sveti grad, međutim, Isus svima pokazuje da je on Krist, Sin Božji, toliko da se već u drugom stoljeću ova epizoda smatra glavnom potvrdom Isusova mesijanstva. Štoviše, magarac također može predstavljati čovjekov nagonski i zemaljski element koji Isus, Gospodin, vodi prema spasenju. U evanđeoskom tekstu su, naime, životinje pustili oni isti apostoli koji će kasnije ljudima prenijeti vijest o Uskrsnuću.

Simbolika palme

Palma je također snažni simbolički element prisutan u događajima Cvjetnice. To je biljka koja se svake godine obnavlja lišćem, ali također nas vraća na mesijansku sliku stvaranja mosta između planine i grada, između Boga i čovjeka. Do 4. stoljeća u Jeruzalemu se prema lokalnoj tradiciji fizički označavala palma od koje su se odvajale grane kojima su djeca slavila Isusa. Na Zapadu gdje palme ne rastu, palmu je zamijenila maslina, simbol mira i samog Isusa koji je Božji pomazanik. Čak i u sjevernoj Europi, gdje nema ni maslina, za liturgijsko slavlje procesije koja prethodi misi koriste se grančice isprepletenog cvijeća. Štoviše, na Zapadu je nedjelja prije Uskrsa tradicionalno bila rezervirana za predkrsne ceremonije pa se povorka s palminim grančicama u početku teže probijala u tradiciju.

Židovsko podrijetlo blagdana

U židovskoj tradiciji poznat je Blagdan sjenica ili Sukot od kojeg je, čini se, posuđena simbolika Cvjetnice. Taj blagdan slavi oslobođenje Izraelaca iz Egipta, gdje su nakon prelaska Crvenog mora 40 godina živjeli u sjenicama (laganim kolibicama načinjenim od pustinjskog šiblja). Mesija je, prema vjerovanjima, trebao doći upravo tijekom ovog blagdana. Tako su vjernici zajedno hodočastili u Jeruzalem i u povorci se uspeli do hrama mašući svežnjem sačinjenim od palminih grana, mirte i vrbe, odnosno simbola vjere, molitve i tišine vjernika pred Bogom, privezanih vlati trave.

Pomični blagdan

Baš poput Uskrsa i upravo zato što je povezan s njim, dan na koji pada Cvjetnica mijenja se svake godine. Za nas koji slijedimo gregorijanski kalendar oscilira između 22. ožujka i 25. travnja. Korizma, međutim, ne završava Cvjetnicom već Velikim četvrtkom, danom kojim započinje proslava Vazmenog trodnevlja.

Autor/ Totalno.hr/ Izvor/ Vatican News/ Ika

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI