Privatizacija državne imovine preko burze

Privatizacija državne imovine preko burze

“Tko ima puno novca on može špekulirati. Tko ima malo novca on ne smije špekulirati. Tko uopće nema novca on mora špekulirati ”

Trgovanje na Burzi je velikim dijelom i psihologija, pa ovaj citat iz legendarne knjige burzovnog gurua Andrea Kostolanya, odlično dođe kao uvod.

Vrlo lako bi se to moglo prepisati na trenutačnu scenu koja okružuje hrvatsko tržište kapitala. Dok svjetska tržišta doživljavaju zvjezdane trenutke, prvenstveno zahvaljujući grupici tehnoloških američkih kompanija poznatijih i kao RED chips.( Facebook, Apple, Netflix, Google, Tesla,Microsoft..)

Ali, investitori strepe od toga kako će američko-kineski trgovački rat završiti i kako će FED reagirati sa kamatama. Sve više se i čuje kako u pozadini buja neka nova financijska kriza ali kad se sagleda iz nekoliko kuteva više je to želja pesimističnije okrenutih ulagača (medvjeda) koji nakon višegodišnjeg rasta tržišta očekuju promjenu smjera, ali za sada bikovsko tržište i dalje ne popušta.

No s druge strane postoje još jedne RED chips kompanije – dionice, ali ovaj termin se odnosi na nove i silovite kineske gigante koji dolaze nakon Alibabe koji je napravio ogroman IPO 2014.g. sa 25 milijardi $, Prošle 2018 smo imali izlazak na burzu Xiomia i Foxxcona a u ovoj 2019 su u pripremi još neki, kao DIDI Chuxing. No oprez zbog izglednog usporavanja kineske ekonomije i specifičnosti burzi u Hong Kongu i Šangaju, ipak tjeraju ulagače na promišljanja.

I kod nas ima nekoliko IT kompanija koje imaju potencijal za burzovnu kotaciju ali nažalost nemaju poticaj a ni dovoljno kvalitetan razlog da probaju preko domaćeg tržišta doći do svježeg kapitala, primjerice INFOBIP i SPAN. No kako je cijela tržišna infrastruktura tanka i nedostatna za dublje tržište (investicijski fondovi) a kompanije ne vide benefit od izlaska na burzu već opterećenje, teško ćemo bez aktivnijeg angažmana države vidjeti neke novosti na ZSE. Ključni moment na sličnim tržištima kao što je RH jesi tzv.”utility” kompanije koje bi mogle odigrati ulogu osigurača na investitore i privući strane institucionalne ulagače. Hrvatske željeznice, HEP, Hrvatske autoceste, Odašiljači i Veze, Jadrolinija, Croatia airlines, Jadroplov i slični bi čak i samim manjim dijelom svojih dionica izlistanih na ZSE (od 10 do 25%) napravili dva dugoročno ključna cilja za RH. Ojačali bi okvir korporativnog upravljanja sa izvještavanjem prema ulagačima i neovisnim članovima nadzornih odbora plus produbili bi likvidnost tržišta koje bi onda privuklo veći broj ulagača.

Takodjer bi se i privatizacija državne imovine trebala odvijati preko burze kao u Poljskoj pa putem pakiranja državne imovine u SWF (souvereign wealth fondove) koji bi onda privlačili najkvalificiranije svjetske investitore. Odličan primjer je Finska koja ima fond Solidum putem kojega upravlja državnom imovinom čak i aktivno ulaže u neke finske i svjetske kompanije kao Nokia. Mi imamo zatvoreni fond Kapitalni, dio HZMO koji dijelom sudjeluje kroz transakcije na burzi ali njegovo eventulno listanje bi, siguran sam dovelo velike ulagače na ZSE.

Ono što je naša komparativna prednost, kao turizam i infrastruktura nažalost premalo koristimo kao mamac da dovedemo kapital na ZSE. Strukturirani proizvodi sa Indeksima naših kompanija iz tih sektora bi sigurno bili interesantni nekim velikim mirovinskim fondovima.

Neke zanimljive stvari su se počele događati u Varteksu (VART) gdje je jedan od rijetkih većih ulagača na ZSE i aktivist investitor Nenad Bakić kroz dokapitalizaciju postao vodeći dioničar i privremeni CEO te pokušava promijeniti mentalitet tromog upravljanja kompanijom, ne bi li napravio turnaround u poslovanju i vratio svoje inicijalno ulaganje. Sa odličnim primjerima velikih tekstilnih divova koji se koriste “just in time” tehnikom kao Inditex i H&M, moguće je da ćemo za koju godinu vidjeti jedan novi Varteks.

Proteklih dana su se dogodile i kadrovske promjene u Adrisu i povezanim kompanijama, pa je i najveći osiguratelj Croatia osiguranje istodobno dobio novu upravu.

Sam Adris je uvijek pod reflektorima iskusnijih ulagača jer kao što je poznato slovački fond J&T ima opcijski ugovor na kupnju velikog paketa Adrisovih dionica i iz prikrajka čeka rasplet vlasničkog preslagivanja, a sam Adris moguće gleda iza ugla na HPB s kojim bi onda dobio financijsko-osigravateljski konglomerat kao što su i neki strani konkurenti na domaćem tržištu (Alianz i Erste). Ono što je porazno za ZSE je da se čak ni sa kvalitetnim kompanijama kao ADRS ni CROS ne postižu neki veći burzovni prometi a MAIS i HUPZ je skoro u 100% vlasništvu Adrisa. Takve 4 blue chip dionice, kad bi se njima trgovalo u većim iznosima, bile bi izvrstan potencijal i za štediše kao dugoročno a ne špekulativno ulaganje. Ne zaboravimo da u domaćim bankama imamo preko 220 milijardi kuna štednje.

Končar je u također dobio novog člana uprave koji i označava kraj ere dugogodišnje uprave, a sama dionica KOEI je imalo dobar perfomans zadnjim 20 dana iako na relativno malim volumenima, nakon 5 – godišnjeg minimuma na 520 kn, ovaj tjedan je dosegnula granicu od skoro 600 kn.

Još jedan bitan moment za tržište kapitala a koji je prošao malo ispod radara javnosti je konačna odluka Ministarstva državne imovine da razriješi problem neotplaćenih dionica koji se vuče još od vremena Fonda za privatizaciju i pretvorbe. Određene su formule po kojim postojeći vlasnici neotplaćenih dionica imaju rokove i iznose koje trebaju uplatiti kako bi konačno postali vlasnici dionica s kojima mogu raspolagati. Stoga provjerite da niste vlasnici ili nasljednici takvih dionica i aktivno se uključite u tržište kapitala.

Kraš je proteklih dana proveo dokapitalizaciju a kompanija Pivac je povećala svoj udio na preko 30% ali i dalje dominatan dioničar ostaje Kraš-Esop. S obzirom da se Kraš relativno neokrznut izvukao iz priče o Agrokoru, čudno je da mirovinski fondovi nemaju neki veći interes da sudjeluju u vlasništvu iako kompanija stabilno posluje, čak i isplaćuje dividendu. Oko Kraša su uvijek bile aktivne glasine o preuzimanju pa su bili u igri i neki veliki fondovi prisutni u regiji u prehrambenoj industriji, a zadnjih dana se desilo jedno veliko preuzimanje, srpska kompanija Knjaz Miloš je ušla u okrilje Coca cole, nakon što je Coca cola pokazivala zanimanje i za našu Jamnicu u prošlosti. Da li se sprema novo preslagivanje u tom sektoru nakon što je u zadnjih nekoliko godina češka Kofola kupila Radensku i Studenac i agresivnije krenula sa Pepsi brendom, tek slijedi za vidjeti.

Domaća brokerska tvrtka Interkapital od 1.veljače postaje market maker, održavat će likvidnost za slovenske kompanije Triglav i Krku na Ljubljanskoj burzi što je prvi veći iskorak u tom smjeru s obzirom da i domaći mirovinski fondovi dosta ulažu na LJSE a i Zagrebačka burza je vlasnik Ljubljanske.

Zaključimo ovotjedni pregled zbivanja na tržištima sa još jednim citatom slavnog Kostolanya, kako je špekulacija vrsta filozofije, stalno vaganje pro i contra te eventualno stvaranje točnih zaključaka. Preporučujem vam pročitati njegove dvije knjige “Izazov burze ” i “Psihologija burze”, koje će vam dati novi pogled na burzovno trgovanje.

“Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Totalno HR.”

Piše/Krasnodar Raguž/broker i investicijski savjetnik

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI

Wordpress (0)