Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović položila vijenac na grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović položila vijenac na grob prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana

U prijepodnevnim satima, predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović položila je vijenac na grobu prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na zagrebačkom groblju Mirogoju u povodu 19. godišnjice njegove smrti.

Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne hrvatske države i HDZ-a umro je na današnji dan, prije 19 godina.

Dr. Franjo Tuđman rođen je 14. svibnja 1922. u Velikom Trgovišću gdje je pohađao osnovnu školu, a srednju školu završio je u Zagrebu. Od 1941. sudjelovao je u antifašističkom partizanskom pokretu. Nakon II. svjetskog rata završio je studij u Beogradu na Višoj vojnoj akademiji. Iako je 1960. promaknut u čin generala, sljedeće godine napustio je vojnu službu i posvetio se znanstvenom i publicističkom radu. U Zagrebu je 1961. osnovao Institut za historiju radničkoga pokreta gdje je obnašao dužnost direktora do 1967. godine. Profesorom na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1963., a doktorom povijesnih znanosti postaje 1965. godine. Objavio je veći broj knjiga i članaka iz povijesnih znanosti, vojne teorije, suvremene nacionalne povijesti te filozofije povijesti i međunarodnih odnosa.

Njegova gledišta – ponajprije protivljenje nametanju kompleksa krivnje hrvatskom narodu zbog NDH u Drugom svjetskom ratu – izložile su ga političkim, a zatim i sudskim progonima. Izbačen je iz Saveza komunista Hrvatske 1967. kad je morao napustiti i Institut, uklonjen je sa Sveučilišta u Zagrebu te umirovljen radi sprečavanja javne djelatnosti.

U prvome političkom procesu godine 1972. osuđen je na dvije godine zatvora, a 1981. na tri godine zatvora i zabranu javnog djelovanja u razdoblju od pet godina, – zbog davanja intervjua švedskoj i njemačkoj televiziji te francuskom radiju, u kojima je govorio o svojim povijesnim prosudbama u prilog pluralističkoj demokraciji. Od 1987. kad mu je vraćena putovnica, putuje u inozemstvo gdje svojim predavanjima dovodi do buđenja i stvaranja hrvatskoga nacionalnog demokratskog pokreta među hrvatskim iseljenicima. Hrvatsku demokratsku zajednicu osnovao je 1989. kada postaje njezinim predsjednikom.

Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na prvim demokratskim izborima, održanima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske. Nakon donošenja novoga demokratskog Ustava Republike Hrvatske – 22. prosinca 1990. – na neposrednim je predsjedničkim izborima u kolovozu 1992. izabran za Predsjednika hrvatske države. Ponovo je izabran za Predsjednika u lipnju 1997. godine. Svojim uspješnim vodstvom hrvatske unutarnje i vanjske politike te vojno-redarstvenih akcija i operacija tijekom Domovinskog rata dao je ključan povijesni doprinos suverenosti, samostalnosti i međunarodnom priznanju Republike Hrvatske.

Umro je u Zagrebu 10. prosinca 1999., a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj 13. prosinca uz državne i vojne počasti i uz ispraćaj više stotina tisuća hrvatskih građana.


Foto/Božidar Bebek

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI

Wordpress (0)