Plenković: Paket pravosudnih zakona dobar iskorak za jačanje neovisnosti i nepristranosti hrvatskoga pravosuđa

Plenković: Paket pravosudnih zakona dobar iskorak za jačanje neovisnosti i nepristranosti hrvatskoga pravosuđa

Danas je u Banskim dvorima održana 81. sjednica Vlade Republike Hrvatske. Na otvorenom dijelu sjednice raspravljeno je sedamnaest točaka dnevnog reda.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković predstavio je šest zakonskih prijedloga iz svog resora.

Tako su Hrvatskom saboru upućeni prijedlozi zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima i Zakona o Državnom sudbenom vijeću. Raspravljen je i Prijedlog zakona o područjima i sjedištima sudova te Prijedlog zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava. Vlada je Saboru uputila i Prijedlog zakona o državnom odvjetništvu i Prijedlog zakona o Državnoodvjetničkom vijeću.

U uvodu sjednice predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je da se radi o mini reformi, naglasivši da je tih šest zakona dobar iskorak za jačanje odgovornosti, objektivnosti, neovisnosti i nepristranosti hrvatskoga pravosuđa.

Ministar pravosuđa istaknuo je kako se ovim paketom zakona želi nastaviti dobre trendove u pravosuđu vezano za smanjivanje broja neriješenih predmeta.

„Smatramo da će se ove mjere reflektirati pozitivno i da će ti trendovi biti još bolji“, rekao je.

Što se tiče spajanja sudova, ministar je pojasnio da prekršajni sudovi više nisu toliko opterećeni te da suci nisu dovoljno iskorišteni, pa se predlaže spajanje prekršajnih s općinskim sudovima, u kojima će i dalje postojati prekršajni odjeli, ali će suci koji nemaju dovoljno predmeta biti raspoređeni na druge predmete.

„Na taj način dobit ćemo mrežu sudova koja puno bolje odgovara našim potrebama. Moći će biti brži, kvalitetniji“, naglasio je ministar Bošnjaković.

Umjesto 24 općinska i 22 prekršajna suda tako će ubuduće biti 34 suda, a istovremeno će se na određena područja vratiti općinske sudove ali uvećane s pridodanim prekršajnim sudovima. Ministar je za primjer uzeo Vinkovce, Đakovo, Kutinu, Sesvete i Pazin, dodavši da se jedino u Zagrebu zadržava dosadašnji općinski sud.

Posljedica reforme bit će bolja dostupnost pravosudnih tijela građanima, istaknuo je ministar Bošnjaković, jer se jača uloga stalnih službi izvan sjedišta sudova, u koje suci ne dolaze suditi već građani moraju doći u centar, što im stvara troškove.

Sada se predlaže da se sve procesne radnje provode u okviru stalnih službi izvan sudova, odnosno da je predsjednik Suda dužan organizirati provođenje rasprave u stalnim službama izvan sjedišta Suda.

Zbog nezadovoljstva načinom imenovanja sudaca, odnosno sporosti (postupak može trajati i do dvije godine, a u tom vremenu sud nema suca i ne rješavaju se predmeti), kao i zbog nepoštivanja bodovne ljestvice (izabere se sudac sa 70. mjesta, a ne netko koji je među prvih pet), izmjenama Zakona o DSV-u propisuje se da je DSV dužan u roku šest mjeseci od raspisivanja javnog poziva imenovati suca, vodeći računa, uz ostalo, o bodovima s rang ljestvice.

Reformom se jača i neovisnost pravosuđa, naglašava ministar, jer se ukida odredba da ministar daje mišljenje u procesu imenovanja predsjednika sudova, a neće više moći, kao do sada, imenovati v.d. predsjednika suda ako predsjednik negdje nije izabran, već se prepušta da se to regulira unutar samog pravosuđa.

Mijenja se regulativa i u pogledu imovinskih krtica sudaca tako da će one biti dostupne javnosti, kao što su dostupne za sve dužnosnike.

Ministar Bošnjaković izvijestio je da se mijenjaju i odredbe izbora predsjednika Vrhovnoga suda tako da DSV šest mjeseci prije isteka njegova mandata raspisuje javni poziv, kandidature se dostavljaju Uredu predsjednice Republike, koja sve te kandidature dostavlja na mišljenje saborskom Odboru za pravosuđe i općoj sjednici Vrhovnoga suda.

„Nakon što Ured predsjednice dobije mišljenje, predsjednica Republike predlaže kandidata Saboru“, pojasnio je.

Precizira se i izbor glavnog državnog odvjetnika – javni poziv raspisuje državno odvjetničko vijeće, upućuje sve materijale Vladi, a Vlada, kao i do sada, predlaže Saboru imenovanje glavnog državnog odvjetnika.

„Ovim pravosudnim paketom želimo stvoriti uvjete za snažniji i bolji rad pravosuđa i nastavak pozitivnih trendova“, zaključio je ministar.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić izvijestila je o prioritetima Vlade Republike Hrvatske za djelovanje u institucijama Europske unije tijekom bugarskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Cilj je kroz ovaj dokument identificirati i definirati prioritete resornih politika kako bi predstavnici Republike Hrvatske što učinkovitije djelovali u Vijeću Europske unije na zastupanju stajališta Republike Hrvatske i ostvarivanju hrvatskih interesa.

Potpredsjednica Vlade kazala je da su glavni prioriteti Bugarske tijekom predsjedanja Vijećem EU bliski Republici Hrvatskoj s obzirom na usmjerenost na gospodarski rast, zapošljavanje, reformu obrazovanja sukladno zahtjevima tržišta rada te koheziju i solidarnost. Dodala je da će Republika Hrvatska podržati napore bugarskog predsjedništva vezano za dovršetak jedinstvenog digitalnog tržišta kao i aktivnosti vezane za uspostavu i provedbu energetske unije.

Kao važnu temu istaknula je migracije, rekavši da Republika Hrvatska poseban naglasak stavlja na učinkovito upravljanje vanjskom granicom, a imajući u vidu nacionalni prioritet ulaska Republike Hrvatske u Schengen.

Potpredsjednica Pejčinović Burić naglasila je da će u fokusu bugarskog predsjedanja biti i europska perspektiva zapadnog Balkana i politika proširenja Europske unije, što će također biti u središtu hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. godine.

U tom kontekstu najavila je da Hrvatska želi tijekom predsjedanja Europskom unijom održati Zagreb summit 2, koji bi okupio predstavnike država članica i država kandidatkinja. „Želimo nakon 20 godina na simboličan način pokazati da je naš put bio uspješan, da smo otvoreni za proširenje i da je politika proširenja važna“, istaknula je.

Obrazlažući Uredbu o financijskoj strukturi omotnice za program izravnih plaćanja u 2017. godini, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao da je riječ o tehničkoj uredbi koja se donosi svake godine.

Pojasnio je da sukladno ugovoru o pristupanju, Hrvatska u desetogodišnjem razdoblju postepenog uvođenja financiranja programa izravnih plaćanja iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi razliku do utvrđenog godišnjeg plafona za financiranje izravnih plaćanja može nadoplatiti iz vlastitih proračunskih sredstava.

„Za dopunska nacionalna izravna plaćanja u 2017. osigurano je u proračunu 870 milijuna kuna te će ukupno za financiranje programa izravnih plaćanja u 2017. biti isplaćeno, odnosno osigurano je u proračunu 2,67 milijardi kuna koje će se isplatiti poljoprivrednicima do kraja veljače, i ostatak u svibnju, odnosno tijekom lipnja“, kazao je ministar Tolušić.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je ovo jedan konkretan aspekt koristi našeg članstva u Europskoj uniji, gdje se do 2022. godine postupno povećava postotak izravnih plaćanja iz europskog proračuna, a smanjuje doprinos iz državnog proračuna.

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević predstavio je Uredbu o javnoj nabavi u području obrane i sigurnosti, kazavši da se ona odnosi na nabavu vojne opreme, sigurnosno osjetljive opreme, radova, robe i usluga izravno povezanih s opremom iz točaka 1. i 2., radova i usluga za izričito vojne namjene te sigurnosno osjetljivih radova i sigurnosno osjetljivih usluga.

Uredba propisuje pravila, uvjete i načine provedbe javne nabave za određene ugovore koji po svojem predmetu i prirodi odgovaraju prethodno navedenom opisu. Postupci sklapanja ugovora o javnoj nabavi u području obrane i sigurnosti su gotovo identični postupcima javne nabave propisanim Zakonom o javnoj nabavi, međutim oni uvode određene dodatne elemente, s ciljem uvažavanja specifičnosti u području obrane i sigurnosti. Odredbe Uredbe usklađene su s pravnom stečevinom Europske unije.

Vlada je raspravila i Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u Republici Hrvatskoj do 2020. godine.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je da je ovo drugi Plan koji se donosi do 2020. godine. Prioritetna područja preuzeta su iz Plana za razdoblje od 2014. do 2016. godine kojim su definirana prioritetna područja za sufinanciranje mjera koje doprinose smanjenju emisija stakleničkih plinova, uz dodana nova područja: energetsko siromaštvo i projekti ESI fondova i prioritetne mjere prilagodbe klimatskim promjenama.

Predmetni Plan korištenja financijskih sredstava služi pravilnoj i učinkovitoj upotrebi financijskih sredstava za provedbu mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama, sukladno odredbama Zakona o zaštiti zraka. Ministar Ćorić pojasnio je da se financijska sredstva ostvaruju od prihoda od prodaje emisijskih jedinica stakleničkih plinova putem dražbi, a temelje se na predviđenoj cijeni tih jedinica te očekivanim količinama jedinica koje će se plasirati putem dražbe. Za Republiku Hrvatsku određena je ukupna količina emisijskih jedinica za dražbu te ona do 2020. godine iznosi 18.286.692 emisijskih jedinica.

Na sjednici je dana suglasnost na Odluku Upravnog vijeća Agencije za ugljikovodike za prijenos prava vlasništva nekretnina u k.o. Kaštel Sućurac u vlasništvo Republike Hrvatske, a doneseno je i Rješenje o raspuštanju Općinskog vijeća Općine Muć s obzirom da u zakonom određenom roku nije donijet proračun niti odluka o privremenom financiranju.

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac predstavila je Izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. godini.

Sukladno članku 38. Zakona o otocima, Vlada Republike Hrvatske najmanje jedanput godišnje izvješćuje Hrvatski sabor o učincima provedbe Zakona o otocima.

Ministrica Žalac kazala je da Izvješće daje prikaz načina provedbe Zakona o otocima i njegove učinke te ulaganja i angažman tijela javnog sektora u razvoj otoka i poluotoka Pelješca u 2016. godini, odnosno ulaganja središnjih tijela državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba u državnom vlasništvu. Pozvane su 74 institucije da daju podatke o svojim ulaganjima na otocima na temelju Zakona o otocima u 2016. godini na što je njih 68 dostavilo podatke, a 6 se očitovalo kako nisu imali navedenih ulaganja u izvještajnom razdoblju.

Državni i javni sektor su u 2016. godini u razvoj otoka uložili 1,71 milijardi kuna proračunskih sredstava, od čega 1,28 milijardi kuna bespovratnih sredstava, i 432,35 milijuna kuna ulaganja u obliku kreditiranja.

Izvješće obrađuje ulaganja u otoke po pojedinim institucijama te posebno po pojedinim segmentima ulaganja. Iz Izvješća je vidljivo da je javni sektor prvenstveno bio orijentiran na poboljšanje gospodarstva i potpore u gospodarstvu, prometnu povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno te prometnu infrastrukturu. Za navedene namjene u 2016. godini uloženo je oko 1,2 milijarde kuna.

Ministrica je istaknula da se najveća ulaganja u 2016. godini odnose na Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u ukupnom iznosu od 388,8 milijuna kuna od čega se najviše sredstava uložilo za poticanje redovitih pomorskih putničkih i brzobrodskih linija u javnom obalnom linijskom pomorskom prometu te za sufinanciranje mostarine za most Krk.

Osim povlastica u pomorskom prometu, otočani imaju pravo i na nekolicinu drugih povlastica koje se već dugi niz godina primjenjuju na temelju Zakona o otocima. Radi se prvenstveno o subvencioniranju javnog otočnog cestovnog prijevoza za što je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, određenim kategorijama otočnog stanovništva u 2016. godini, utrošilo 27,8 milijuna kuna, zatim o subvencioniranju cijene vode otočnim kućanstvima za što je u 2016. godini Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije ukupno izdvojilo 9,7 milijuna kuna te potporama male vrijednosti otočnim poslodavcima za očuvanje radnih mjesta za što je u 2016. godini izdvojeno 8,5 milijuna kuna.

Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji zahtijeva i drugačiji pristup definiranju i provođenju otočne politike te jačanju kapaciteta za korištenje sredstava iz Strukturnih fondova koji se nameću najvažnijim izvorom financiranja projekata i programa koji će se provoditi na otocima za što se priprema podloga i kroz donošenje novog Zakona o otocima.

Donesena je i Odluka o doprinosu Republike Hrvatske Kriznom uzajamnom fondu Europske unije za stabilnost i rješavanje temeljnih uzroka nezakonite migracije i raseljenih osoba u Africi – Regionalni akcijski plan za Sahel, prema kojoj će Vlada u fond uplatiti 100 tisuća eura.

Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić kazala je da se Europska unija prometnula u jednog od najvećih donatora humanitarne pomoći Sahelu te da Republika Hrvatska, kao njezina članica, svojom razvojnom politikom aktivno sudjeluje u provedbi vanjske politike Europske unije. Podsjetila je da je Vlada u listopadu prošle godine u Krizni uzajamni fond uplatila 200 tisuća eura, za regiju sjeverne Afrike i Rog Afrike.

Vlada Republike Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo nad 20. obljetnicom pokopa žrtava masovne grobnice u Lovasu, koja će se, kazao je ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, održati 21. i 24. ožujka 2018. godine.

Također, prihvaćeno je pokroviteljstvo nad četvrtim obilježavanjem „Dana inženjera Republike Hrvatske“, koji će se održati u Zagrebu, 2. ožujka 2018. godine.

Izvor: Vlada RH/Hina

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI