Budnica hrvatskog nacionalnog suvereniteta: Narodna akcija proglašenja Isključivog gospodarskog pojasa hrvatske države

Budnica hrvatskog nacionalnog suvereniteta: Narodna akcija proglašenja Isključivog gospodarskog pojasa hrvatske države

Hrvatsko nacionalno etičko sudište u subotu 21.rujna organizira narodnu akciju proglašenja Isključivog gospodarskog pojasa hrvatske države (IGP), prema Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982., čime se ostvaruje državni suverenitet na još toliko Jadranskog mora koliko ga sada ima Hrvatska.

Prema programu u subotu će se  krenuti brodovima iz Zadra na crtu isključivog gospodarskog pojasa.

Naše Jadransko more, naša sudbina – pola meda, pola žuči, ali nekako se uvijek žuč razlila i tamo gdje joj nije bilo mjesto. Hrvatski narod pokušat ćemo uskoro uliti prvu kap meda usred jezgre podle žuči, naglašavaju organizatori,. Te dodaju:

Kreće se 21. rujna u 9 sati iz Zadra, sa rive gdje geni umjetnika POZDRAVLJA SUNCE a moru poklanja prigodu da svira MORSKE ORGULJE. Arhitekt Nikola Bašić mu je ime, a mnogi mu dodaju: novi Juraj Dalmatinac.
Ruta našeg putovanja:
1. Zadar
2. Kanal Mali Ždrelac
3. Kanal Mala Proversa
4. Svetionik Tajer – Otok Sestrica Vela
5. Središnja točka Jadranskog mora

Na jednom skupu književnika Mediterana, izgovorilo se, čulo i zapisalo mnogo pametnog… Jules Michelet: „Moja kap vode, ne sumnjam u to, ispričat će nam svojim preobrazbama sav Svemir“. Valja mu vjerovati, posebno kada kap vode, u stalnom kruženju, postane plava i slana kap mora. A mi, od svih tih kapi koje nam pripadaju, ne znamo ne samo o Svemiru, nego ni o nama samima. Krajnji je trenutak uputiti se brodom. Moramo morem po dio našega mora, koji nam je poklonjen, a još ga nismo primili i zahvalili. Idemo u potragu za našim zanemarenim pravima, putem izgubljenom pameću i ponosu. A vjerujemo da ćemo među valovima sresti mudrosti veličanstvene pomorske tradicije našeg naroda, kojem su zločinci tihih boja i kombinacija pokušali potpuno uništiti, a srce sakriva: u moru.

Prvi predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, 22. prosinca 1990. prigodom proglašenja prvog demokratskog Ustava u Hrvatskoj povijesti – rekao je da su svi pisci Ustava RH, nabrajajući prirodna bogatstva, smetnuli sa uma more, a ribar Ivan Vela iz Podgore je ispravio njihovu grešku nadahnutim pismom koje je poslao Predsjedniku.

Do danas ništa se nije promijenilo – more je i dalje za hrvatske odgovorne političare i stručnjake tema smetnuta sa uma.

Koncem rujna 2015. godine u New Yorku na UN konferenciji, donesena je UN Agenda 2030., kao novi program globalnog razvoja. Između 17 istaknutih ciljeva Agende o održivom razvoju.

Sudionici pojedinih država birali su ciljeve prema interesu njihovih zemalja. Predstavnici iz RH na toj su Konferenciji od spomenutih 17 ciljeva, prijavili 10 koji se tiču Hrvatske, dakle 7 su izostavili. Nisu prijavili cilj br. 14. a taj je jedini važan za obalnu i pomorsku državu.

Naime, cilj 14. UN Agende 2030. vezan je za pažljivo upravljanje morem, predviđa spriječiti i značajno smanjiti sve vrste zagađivanja morskih resursa, osobito one koje dolaze s kopna.

Do 2020. planira se sukladno tome cilju, osigurati održivo upravljanje morskim i obalnim eko sustavima. Ribar Vela u međuvremenu je umro, u Hrvatskoj je u tijeku izrada Nacionalne razvojne strategije. Pitanje je kome uputiti prijedlog za dopunu ili ispravku greške nastale (slučajnim, glupim, namjernim) ispuštanjem cilja br. 14. Upravo 2020., godina u kojoj smo već trebali donijeti, ono što druge zemlje jesu, i odlučiti ono što je trebalo odlučiti za spas mora, je za nekoliko mjeseci.

Europskom Unijom predsjedava Hrvatska…Narodna akcija, koja će proglasiti Isključivi Gospodarski Pojas, osim ispunjenja pravde i ostvarivanja prava, pomaže tako što će taj Institut Međunarodnog prava mora, i Hrvatskoj kao i svakoj drugoj državi koja ga je proglasila, dati izravnu mogućnost čuvanja mora.

Predviđeno je suvereno pravo istraživanja i iskorištavanja mora. Svijet može birati da li će nastaviti jureći za novcem – srljati u propast mora, a time i života na planetu, ili će razvoj i upotrebu mora svesti na mjeru koja se zove održivi razvoj, ali za sada samo kao formalna, birokratska fraza.

Odnos Hrvata prema moru u svakom pogledu, mogao bi biti uzor ne samo našoj generaciji, nego i svim državama okupljenim oko UN Agende 2030., kao što su sve zemlje, koje su proglasile IGP povezane u, do sada, najbolju, najkvalitetniju normu Međunarodnog prava mora.

Autor: Totalno.hr

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI