LUKSEMBURG sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove -Terezija Gras: “značajnija sredstva za jačanje nacionalnih policijskih kapaciteta”

LUKSEMBURG sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove -Terezija Gras: “značajnija sredstva za jačanje nacionalnih policijskih kapaciteta”

U Luksemburgu je 7. lipnja održan sastanak Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove na kojemu je Republiku Hrvatsku predstavljala državna tajnica Terezija Gras. Na sastanku su ministri unutarnjih poslova raspravljali o integriranom pristupu u odgovoru na suvremene sigurnosne izazove te dali smjernice za rad u sljedećem petogodišnjem razdoblju.

Ministri su se u raspravi složili da je Europska unija proteklih godina ostvarila značajan napredak u području unutarnje sigurnosti, posebno kada je riječ o borbi protiv terorizma, razmjeni informacija, suzbijanju teškog i organiziranog kriminaliteta ili jačanju suradnje i uloge agencija kao što su Frontex, Europol, EU-Lisa i Cepol. Kao izazovi kojima u narednom razdoblju treba pridati veću pozornost izdvojeni su kibernetička sigurnost, hibridne prijetnje, 5G tehnologija, sigurnosne prijetnje na internetu i u virtualnom prostoru. U tom smislu važnim je ocijenjen rad na integraciji umjetne inteligencije i novih tehnologija u operativni rad nacionalnih policija i agencija EU-a. Pritom je istaknuto da izostanak konsenzusa u odnosu na provedbu odluke Suda EU-a o zadržavanju podataka i provedba Uredbe o zaštiti osobnih podataka Europsku uniju ne smiju dovesti do toga da zaostaje u odnosu na SAD i Kinu.

Ključnim je ocijenjen daljnji rad na boljoj razmjeni informacija. U tom smislu važan je nastavak učinkovite primjene postojećih informacijskih sustava (SIS-a, VIS-a, PNR-a, Prümskih odluka te njihovo povezivanje s ECRIS TNC-em). Najvećim izazovom ocijenjeno je uvođenje dvaju novih informacijskih sustava – EES-a i ETIAS-a – te provedba dviju nedavno usvojenih uredbi o interoperabilnosti postojećih i novih informacijskih sustava. Hrvatska i Njemačka najavile su da će implementacija novih sustava i interoperabilnost biti u fokusu njihovog predsjedanja Vijećem Europske unije u prvoj i drugoj polovici 2020. godine.

“Republika Hrvatska pridaje posebnu važnost tom pitanju, imajući u vidu njegov utjecaj na učinkovitije upravljanje vanjskim granicama, migracijskim izazovima i na povratak normalnom funkcioniranju Schengenskoga područja”, istaknula je državna tajnica Gras. “U perspektivi rasprave o novom Višegodišnjem financijskim okviru 2021-2027. godine, Republika Hrvatska se zalaže da se povećana sredstva za unutarnju sigurnost rasporede tako da bude osigurana provedba većih očekivanja u odnosu na agencije u području pravosuđa i unutarnjih poslova, ali i da se predvide značajnija sredstva za jačanje nacionalnih policijskih kapaciteta”, posebno je istaknula Gras.

Vijeće je raspravljalo i o budućim smjernicama u području migracija i azila. Kada je riječ o migracijama, ministri su naglasak stavili na poveznicu između unutarnjeg i vanjskog aspekta migracija. Uz suradnju s Libijom, posebno u nastavku jačanja kapaciteta libijske obalne straže, ključnim je ocijenjen daljnji rad s Nigerom, Ruandom, Marokom i Sahelom kako bi se ograničila migracijska kretanja na središnjem i zapadnom sredozemnom pravcu. Na zapadnom sredozemnom pravcu uočeno je s jedne strane značajno povećanje zahtjeva za azilom migranata iz Afrike, ali i povećan priljev migranata iz Latinske Amerike, posebno Venezuele. Intenzivniji dijalog i suradnja s Turskom ocijenjena je presudnom za daljnju provedbu Izjave EU-Turska i bolju kontrolu migracijskih kretanja na istočnom sredozemnom pravcu, posebno imajući u vidu daljnji priljev sirijskih izbjeglica u Tursku. Uočen je i novi trend u vidu povećanog dolaska migranata iz Ukrajine i Gruzije u baltičke države i Poljsku, dok je EEAS upozorio na težak položaj Rohinga i mogućnost povećanih migracijskih kretanja iz Azije.

Uz važnost razlikovanja izbjeglica, odnosno osoba u stvarnoj potrebi za zaštitom od ekonomskih migranata, ministri su, imajući u vidu sigurnosne implikacije nezakonitih migracija, podržali bolju zaštitu vanjskih granica EU-a i Schengenskoga prostora, učinkovitije sprječavanje nezakonitih prelazaka granica i sekundarnih kretanja te suzbijanje krijumčarskih mreža, odlučniju provedbu postupaka povrata, nastavak rada na zaključivanju sporazuma o readmisji s državama podrijetla te omogućavanje zakonitih migracija. Do reforme Zajedničkog europskog sustava azila, za iskrcavanje migranata s brodova na Sredozemlju primjenjivat će se Privremeni aranžmani u kojemu države članice mogu sudjelovati na dobrovoljnoj osnovi. Podršku je dobio i nastavak preseljavanja izbjeglica u stvarnoj potrebi za međunarodnom zaštitom iz Turske, Libanona i Jordana te Afrike.

Vezano uz reformu Zajedničkog europskog sustava azila, ministri su se složili o potrebi iznalaženja ravnoteže između načela solidarnosti i ravnomjerne podjele odgovornosti te uvažili argument da glavni teret ne mogu nositi samo države članice na vanjskoj granici. Migracije su fenomen koji predstavlja zajednički izazov i zahtjeva zajednički odgovor.

Na marginama Vijeća državna tajnica MUP-a Terezija Gras sastala se s izvršnim direktorom Frontexa Fabriceom Leggerijem. Razgovor je bio posvećen uključivanju Republike Hrvatske u pilot projekt za nadzor kopnene vanjske granice EU-a velikim dronovima te o mogućnostima suradnje u obuci osoblja Europske granične i obalne straže kao i izgradnji policijskih kapaciteta država jugoistočne Europe. Izvršni direktor Leggeri zahvalio je pripadnicima hrvatske granične policije na sudjelovanju u provedbi Statusnog sporazuma s Albanijom te potvrdio skori posjet Republici Hrvatskoj.

Državna tajnica Gras također se susrela s njemačkim državnim tajnikom Teichmannom s kojim je dogovorila održavanje konzultacija u Republici Hrvatskoj radi što bolje pripreme i koordinacije svih aktivnosti u Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove tijekom hrvatskog i njemačkog predsjedanja Vijećem Eurospke unije u prvoj i drugoj polovici 2020. godine.

S glavnom direktoricom DG HOME-a Paraskevi Michou, državna tajnica Gras dogovorila je održavanje sastanka u Bruxellesu na kojemu će raspraviti projektni prijedlog koji je Republika Hrvatska pripremila za učinkovitije suzbijanje krijumčarskih mreža na tzv. zapadno-balkanskom migracijskom pravcu te nastavak tehničkog opremanja vanjske granice Republike Hrvatske u perspektivi skoroga članstva Republike Hrvatske u Schengenskom prostoru.

Izvor: MUP

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI