Zbor udruga hrvatskih ratnih veterana održao je 81. Stručno znastvenu tribinu pod naslovom „Od pradomovine do domovine – tko su i odakle hrvati“

Zbor udruga hrvatskih ratnih veterana održao je 81. Stručno znastvenu tribinu pod naslovom „Od pradomovine do domovine – tko su i odakle hrvati“

Zbor udruga hrvatski ratni veterani i Udruga hrvatski ratni veterani Zagreba već tradicionalno četvrtkom organizira znastveno stručne tribine, okrugle stolove i predstavljanje knjiga pod naslovom „Hrvatska danas“.

U četvrtak 18.04.2019. godine u prostorijama udruge održana je 81. Stručno znastvena tribina pod naslovom: „Od pradomovine do domovine – tko su i odakle hrvati“.

Tribini su nazočili; Luka Bebić bivši predsjednik Sabora RH – prof.Zdravko Tomac potpredsjednik ratne Vlade RH 1991.g.- prof.Nikola Debelić sveučilišni profesor i mirovini, glazbenik i diplomat-dr.sc.Mišo Munivrana znastvenik i diplomat- prof.Ivan Biondić i mnogi članovi udruge i gosti.

Uvod u tribinu i moderator tribine bio je mr.sc. Zvonko Sesar.

Podrijetlo Hrvata još uvijek nije razjašnjeno.Razna su se mišljenja u povijesnoj znanosti iskristalizirala u četiri osnovne teorije o podrijetlu Hrvata,dok ostala mišljenja predstavljaju više ili manje uspješne varijacije jedne od ovih teorija.

Slavenska teorija koju je postavio Franjo Rački govori da su Hrvati jedno od slavenskih plemena koje doseljava u seobi Južnih Slavena.

Teoriju o socijalnom dualizmu postavio je Vjekoslav Klaić. Po njegovu je mišljenju pleme Hrvata doselilo na prostor današnje domovine i potčinilo Slavene svojoj vlasti,pri čemu su Hrvati stvorili vladajući sloj,dok su Slaveni bili njihovi podložnici.

Gotska teorija smatra Hrvate potomcima slaviniziranih gota.Ta je teorija bila zasnovana na pogrešnome tumačenju djela splitskog arhiđakona Tome “Povijest salonitanskih i splitskih biskupa”,važnog izvora za najstariju povijest Hrvata nastalog u 13.stoljeću.

Četvrta teorija, ujedno i najpopularnija, iransko-kavkaska, tvrdi da su se Hrvati doselili iz Irana, a zasnovana je na nalazu dvaju natpisa na području ušća Dona u Azovsko jezero, tzv.Tanaiskim pločama, s imenima Horoathos i Horuathos koji se mogu povezati s hrvatskim imenom, te na sličnosti imena Hrvat s imenom perzijske pokrajine Harahvatije (područje današnjeg Afganistana oko grada Herata) U blizini afganistanskoga grada Kandahara, na mjestu nekadašnjega glavnoga grada države Harahvaiti (Harahvatije), danas se nalazi selo Haravacija. U tom se selu mogu vidjeti isti onakvi pleterni ukrasi kakvih ima i u Istri i na otoku Krku, a današnjim najstariji pisani spomen Hrvata na pločama nađenim kod crnog mora.

Podrijetlo imena Hrvat tumači se različito. Ima mišljenja da ono u početku nije imalo etničko, nego društveno, odnosno statusno značenje. Znanstvenici se danas slažu da ime Hrvat nije slavenskoga podrijetla, a mnogi jezikoslovci smatraju da je staroiranskoga postanka. Car Konstantin Porf. tumačio je ime Hrvati kao one “koji imaju mnogu zemlju” Najstariji dosad poznati spomen hrvatskoga imena javlja se u zapisima mitansko-huritskoga kralja Tušrate (1420.-1400.pr.Kr), koji sebe naziva “veliki kralj, kralj od Mitanije”, a svoju državu Huravat Ehillaku – Hrvatsko Kraljevstvo.

Sve hrvatske naraštaje, od XV.st. prije Krista do danas, povezuje neprekinuti i neraskidivi vez, zlatni lanac hrvatskoga imena: H(u)R(a)VAT, H(a)R(ah)VAT, H(a)R(ah)VA(i)T(i) ,H(a)RVAT ,A(u)RVAT ,H(a)R(ah)VAT(i?) ,H(a)R(au)VAT(im) ,H(a)R(au)VAT ,AR(i)VAT ,ARV(i)AT ,H(o)R(o)VAT(hos) ,HR(o)VAT(oi) ,HRVAT.

Kako se vidi iz ovog niza, u svim višetisućljetnim oblicima hrvatskoga imena postoji današnje stegnuto ime Hrvat.

Iz svoje pradomovine Hrvati su današnju domovinu kao duhovnu baštinu donijeli visokorazvijenu umjetničku vještinu klesanja ukrasnoga pletenca, te vladarske naslove kralj, ban, knez. Inače vladarsku ustanovu bana nije poznavao nijedan drugi narod srednjovjekovne Europe. Donijeli su i nadasve razvijenu narodnu samosvijest i državotvornost, izgrađujući državno i obično pravo, neugasivu težnju za slobodom, ponos slobodna naroda koji nikada nikoga nije tlačio niti se dao tlačiti, vjernost i rodoljubje, osjećaj za pravednost. Neki drže da su iz pradomovine Hrvati donijeli i vlastito pismo od kojega je nastala glagoljica.
Po svemu tome Hrvatska je i u daljnjim stoljećima, pa i nakon izumiranja nacionalne dinastije, čuvala sve oznake samostalne, nezavisne države: svoj državni prostor, svoju državnu krunu, svoj zakonodavni državni sabor, svoju vojsku i svoje novčarstvo,što pokazuje koliko je bila visoka nacionalna svijest Hrvata.

Predavanje je održao Mijo Ćurić. U svom predavanju govorio je o izvorima identiteta i konutinuiteta od staroga vijeka do našega doba hrvatskog naroda i suverene države Hrvatske.

U proteklih 2.500 godina prije krista od kralja kraljeva Daria Velikog i njegovog suvremenika hrvatskog kralja Vivane, bana u Perziji, do oca hrvatske suverenističke politike dr.Ante Starčevića i prvog hrvatskog predsjednika dr.Franje Tuđmana hrvatski narod i država Hrvatska imaju neprekinuti slijed života.

Isus iz Nazareta ili Isus Nazarećanin, utemeljitelj kršćanstva i važna figura u nekoliko drugih religija.

Prema kršćanskom vjerovanju utjelovljeni Sin Božji utjelovljena Božja Riječ (utjelovljenje), Mesija, Spasitelj i Otkupitelj svijeta. Ime Isus osobno je ime povijesnog Isusa iz Nazareta,
Odnos ljudske i božanske naravi u Isusu Kristu proučava kristologija, a spasenjsku stranu njegova djela soteriologija.

Prema Evanđelju po Luki, anđeo Gabrijel navijestio je Mariji, da je ona izabrana biti majkom Isusa, Sina Božjega. Tijekom stoljeća, ljudi su iščekivali obećanoga Spasitelja. Marija je pristala: „Evo službenice Gospodnje, neka mi bude po riječi tvojoj i začela Isusa po Duhu Svetome, bez ljudskoga udjela. Isus se utjelovio, da ljude pomiri s Bogom. U jednoj osobi, spojio je ljudsko i božansko.

Nakon krštenja u rijeci Jordanu i kušnje u pustinji, počinje njegovo javno djelovanje u Galileji, Judeji i Jeruzalemu.

Tada mu je bilo 30. godina i to je vrijeme 15. godine vladanja rimskog cara Tiberija. Ivan Krstitelj krstio je Isusa. On je navijestio njegov dolazak, propovijedajući u judejskoj pustinji. Prema Evanđelju po Marku, prilikom Isusova krštenja, otvorilo nebo i sišao je Duh Sveti u obliku goluba te se čuo glas nebeskog Oca: „Ovo je Sin moj ljubljeni, u njemu mi sva milina”.

Uhićenje, muka i smrti

Posljednje je dane prije muke i smrti proveo u Jeruzalemu. Trijumfalno je ušao u grad u dane prije Pashe. Narod je dočekao Isusa, mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine, putem kojim je Isus išao jašući na magarcu. Na Posljednjoj večeri ustanovio je Euharistiju i svećenički red.
Blagovao je s apostolima vazmeno janje, a kasnije im je oprao noge. Prorekovao je, da će ga jedan od apostola izdati. Uzeo je u ruke kruh, blagoslovio ga i rekao: „Uzmite i jedite, ovo je moje tijelo (Mt 26, 26)”. Zatim je uzeo kalež s vinom, blagoslovio ga i rekao: „Ovo je krv moja, krv Saveza koja se za mnoge prolijeva na otpuštenje grijeha.

Optužili su Isusa, da krši židovski zakon, oskvrnjuje hram, a posebice da djeluje protiv vjere u jednoga Boga proglašavajući sebe Sinom Božjim. Isus nije bio kriv ni za jednu od tih optužbi, jer nije kršio židovski zakon, već ga je ispunio i dao mu konačno tumačenje. Hram je častio i u njemu naučavao, a nije djelovao ni protiv vjere u jednoga Boga. Isusova muka i smrt, ne pripisuje se Židovima, već svakom grešnom čovjeku.

Sljedeći dan, u petak predan je rimskom upravitelju Ponciju Pilatu. Ispitao ga je i nije našao nikakve krivice, ali je pod pritiskom naroda i svećenstva osudio Isusa na smrt razapinjanjem na križ.

Prema kršćanskom vjerovanju uskrsnuo je treći dan i slavno izašao iz groba. Isus, sin Božiji je Uskrsnuo.

Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdijenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama. Prije Uskrsa, vrijeme je korizme, u kojem se kršćani pripremaju za slavljenje Uskrsa molitvom, postom, slušanjem i čitanjem Božje riječi te dobrim djelima.

Predsjednik udruge Zbor udruga hrvatski ratni veterana uputio je iskrene čestitke povodom najvećeg kršćanskog blagdana, Uskrsa.

U Velikom tjednu promišljamo o uzvišenosti Isusove žrtve za čovjeka koja nas nadahnjuje, učvršćuje u nadi i potiče na davanje.

U iščekivanju Uskrsa s posebnim poštovanjem prisjećamo se svih onih koji su u nesebičnom darivanju položili svoje živote za mir i slobodu naše jedine Hrvatske. Čestit Uskrs obiteljima naših branitelja koji trajno žive u našem sjećanju.

Uskrs je objava života i putokaz da pouzdanjem u Boga prepoznamo radost i rasplamsamo nadu za bolji život.

S osobitim poštovanjem čestitam Uskrs svim pripadnicama i pripadnicima OSRH koji u mirovnim misijama i operacijama diljem svijeta doprinose očuvanju mira i sigurnosti, kao i njihovim obiteljima koji ovaj najveći kršćanski blagdan provode bez svojih najmilijih.

Neka nas nada Uskrsa potakne da u plemenitosti davanja za druge pronađemo uzor za daljnji napredak i produbljenje naših profesionalnih i ljudskih odnosa na ponos domovini i svim građanima Republike Hrvatske. Svima Vama i Vašim obiteljima želim sretan i blagoslovljen Uskrs i svako dobro, zaželio je predsjednik udruge Zvonko Sesar.

Foto/Božidar Bebek

KATEGORIJE
OZNAKE
Podijeli

KOMENTARI